Oslobođenje Podcast

Send us a textMarjan Mijajlović, jedan je od komentatora koji su obilježili posljednje dvije decenije sportskog novinarstva u regiji.Mijajlović je rođen u Tuzli, kratko je živio u Sarajevo, a potom je još kao dječak preselio u Beograd. U glavnom gradu Srbije i počinje njegova novinarska karijera. Prvo kao novinar u dnevnim novinama, potom na radiju i konačno na televiziji.Upravo je svojim komentarima bh. fudbalera koji su nastupali u Bundesligi stekao simpatije navijača u našoj državi.Posebna priča je komentarisanje utakmica bh. reprezentacije, kada je on praktično "kumovao" nadimku bh. reprezentativnih selekcija koje i danas zovu "Zmajevima", a Edina Džeku prepoznaju po nadimku "Dijamant".- Nakon svega desio se taj Genk. Ja sam ljudima govorio stavljajte Zmaja od Bosne, nisam mislio na kineskog sigurno, nego zbog Huseina Kapetana i umjesto da se radujemo, došli su neki pritisci. Koje ja nikako ne razumijem, kaže Marjan.Sve što se dešavalo tokom tog perioda ostavilo je traga, pa je u jednom momentu donio odluku o napuštanju komentatorskog posla i posvetio se "klasičnom" životu. Radio je kao konobar, moler, organizovao selidbe i na taj način živio.- Nakon Genka sam dobio pljuvačku u lice. Nikad nisam o tome htio da govorim, niti da dižem neke tenzije. Umjesto da to sve bude pozitiva, otišlo je u neku drugu stranu. Ipak, desi se da poslije odemo u Brazil, desi se Sarajevo - Levski. Ali sam mislio nakon Kaunasa da "presječem" sve i kažem kraj, govori Marjan. O svim dešavanjima u svojoj karijeri, odrastanju u Tuzli i Sarajevu, selidbi u Beograd, odnosu sa Zmajevima i bh. klubovima, životu bez komentatorskog posla, govorio je u novoj epizodi podcasta (IN)Direkt.Support the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a textSvijet je, blještavo dočekujući okruglu 2025. godinu, najviše nada polagao u mir, koji je Donald Trump obećavao čim sjedne u Ovalni ured Bijele kuće. Uspio je isposlovati primirje u Gazi, ali tek pošto je skoro cijeli zapadni svijet najavio priznanje države Palestine. Skovao je i planove za kraj ruske agresije, no oni su još na čekanju, jer Vladimiru Putinu ne pokrivaju baš sve apetite.Novokomponovanom ruskom caru Evropa ne vjeruje - s izuzetkom mađarskog i slovačkog premijera Victora Orbána i Roberta Fica - pa se Unija okreće jačanju svojih obrambenih snaga, ali je i raspoložena za proširenje. Zapadni Balkan se ima čemu nadati - Crna Gora i Albanija naročito - no našu su godinu ponovo pojeli nacionalisti. Ali, nisu prošli bez posljedica: Milorad Dodik je bivši, Dragan Čović ima sve manje manevarskog prostora, a ni SDA nije baš najbolje. Mir je sačuvan, Trumpova administracija najavljuje ulaganje od milijardu dolara u Južnu interkonekciju, i Washington i Bruxelles imaju sve manje strpljenja za antizapadne poteze i blokade kočničara Bosne i Hercegovine.Zato godinu ispraćamo u društvu najboljih ambasadora naše zemlje: onih koji nas predstavljaju umjetnošću i njenom ljepotom.S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović - Damir Imamović, muzičar, pjevač, kompozitor i interpretator tradicionalne bosanske sevdalinke. Šta je Bosni i Hercegovini sevdalinka? Šta ona znači za naš identitet?Support the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a textSigurno ste nekada čuli za jedan od ovih termina "visinske pripreme" i "radimo bazu", a da li ste znali da te aktivnosti naši sportisti rade pogrešno? Znate li da imamo problem sa pretilošću djece? Znate li da treneri vaše djece govore ono što želite čuti?Ove nedjelje u podcastu (Ne)poznato o ljudskom tijelu iznosimu surovu istinu, koju mnogi izbjegavaju, a razgovaramo sa prof. dr. Erolom Kovačevićem, redovnim profesorom na Kineziološkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i prodekanom za nastavu. Čovjekom koji je fokusiran na transformacijske procese, životni stil, pretilost i fizičku aktivnost.Govorili su o problemu kopiranja tuđih trenažnih programa, gdje se navodi se primjer iz Banovića kada su dječaci radili pripremni dio treninga reprezentacije Jugoslavije. Spominje se i primjer pokušaja primjene plana kondicijskog treninga profesionalne ekipe na jednu domaću ekipu, uz posljedicu velikog broja povreda u kratkom periodu.Svaka vježba je za nekoga, ali nijedna vježba nije za svakoga.A kakvi su roditelji djece koja treniraju? Poseban blok epizode posvećen je upravo njima i njihovim očekivanjima. Od onih koji traže samo jedno: „Ja želim samo da mu vi ubrzate noge“, do onih: "Želim da još dodatno poraste". Riječi je bilo i o velikoj studiji provedenoj u osnovnim školamau Kantonu Sarajevo, gdje je testirano više od četrdeset hiljada djece, zaključeno da je nešto manje od 51 procenta djece imalo je normalne vrijednosti indeksa tjelesne mase, oko sedam procenata bila su pothranjena, dok je nešto više od 40 procenata bilo prekomjerno teško ili pretilo. Kovačević navodi da je udio pretilih, prema kategorizaciji Svjetske zdravstvene organizacije gdje se pretilost definiše kao bolest, približno oko dvadeset procenata u osnovnim školama Kantona Sarajevo.Poseban dio je izdvojen za djevojčice, gdje se navodi da su manje pretile od dječaka, ali imaju niži nivo tjelesne aktivnosti u svim uzrastima, te se iznose trendovi iz zemalja regiona o manjoj spremnosti roditelja da uključuju djevojčice u organizovane oblike vježbanja i to iz jednog bizarnog razloga - da ne bi dobile velike mišićne mase i izgubitle ženstvenost, uz Support the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a textGošća nove epizode podcasta U kontru sa Draganom Markovinomje Elma Hašimbegović, historičarka, kustosica i direktorica Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine. Diplomirala je historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a magistarske i doktorske studije iz srednjovjekovnih studija završila je na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti. Akademsko usavršavanje nastavila je u Sjedinjenim Američkim Državama, na Ohio State Univerzitetu i kao gostujuća naučnica na Univerzitetu Michigan.Njeni napori u revitalizaciji Muzeja međunarodno su prepoznati, naime u februaru 2022. godine je odlikovana Ordenom viteza umjetnosti i književnosti, jednim od najviših kulturnih priznanja Republike Francuske.U razgovoru s Draganom Markovinom Elma govori o obilježavanju 80 godina utemeljenja Historijskog muzeja BiH, o njegovim historijskim fazama razvoja, te o radu muzeja tokom rata, kada se nalazio na prvoj liniji fronta. Razgovarali su i o osmišljavanju novog koncepta muzeja u izmijenjenim političkim okolnostima i s novim imenom. Naime muzej je do 1993. godine nosio naziv Muzej narodne revolucije Bosne i Hercegovine, da bi potom promijenio naziv u Historijski muzej Bosne i Hercegovine.Poseban dio razgovora u ovom podcastu posvećen je stalnoj postavci „Sarajevo pod opsadom“, obimnoj interaktivnoj web-platformi koja donosi svjedočanstva, dokumentarne filmove, fotografije, mape i druge ključne informacije o najdužoj vojnoj opsadi jednog glavnog grada u modernoj historiji.Tema razgovora je bila i druga, stalna postavka „Wer ist Walter?“, koja se bavi otporom nacizmu, fašizmu i kolaboraciji tokom Drugog svjetskog rata, s fokusom na Bosnu i Hercegovinu i Jugoslaviju, kao i aktuelna izložba „Naša žena“, posvećena ženskom iskustvu nakon ratova 1945. i 1995. godine.Support the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a textJedan su od onih regionalnih bendova čiji se uspjeh ne zasniva na kratkoročnim trendovima. Karijera Buč Kesidija rasla je postepeno, kroz kontinuitet i jasno razvijen izraz u kojem se gitarski indie, elektronika i pop susreću prirodno, bez potrebe za dodatnim objašnjenjima. Upravo taj zvuk, prepoznatljiv i izvan lokalnog okvira, pozicionirao je ovaj pančevački sastav među najzanimljivije aktere savremene regionalne muzičke scene, a sada su i gosti podcasta Opet Laka.Buč Kesidi čine Luka Racić i Zoran Zarubica, duo koji je formiran 2013. godine, nakon prethodnih iskustava u pank i alternativnim bendovima na lokalnoj sceni. Počeci nisu bili jednostavni, naročito izvan Pančeva. Kako sami kažu, put do vidljivosti bio je obilježen upornošću i stalnim “kucanjem na vrata”.- Kada govorimo o bendovima iz drugih gradova - Zrenjanina, Bečaja, Kragujevca, Niša, pa i nama iz Pančeva, nije bilo jednostavno doći do Beograda. Ta priča je dosta centralizovana. Bilo je mučenje prvo stići u Beograd, pa onda pokušati doći do medija. Ljudi te ne shvataju ozbiljno kada kažeš da si “veliki u Pančevu“, govore Kesidijevci kroz šalu.Dodaju i da geografska pozicija često određuje početne šanse.- Kada kažeš da si veliki u Beogradu, to u startu nešto znači. Ako si iz Beograda, uglavnom znaš nekoga ko zna nekoga. Kad si iz Pančeva, znaš Pančevo, kažu oni.Ipak, upravo ta lokalna sredina bila je važan temelj. Pančevo je, kako ističu, uvijek imalo živu i raznoliku scenu.Prvi album Buč Kesidi objavljuju 2016. godine, a već tada privlače pažnju kao bend koji razumije klupsku dinamiku, ali ne odustaje od jasne pop strukture i pamtljivog refrena. U ranim fazama, kažu, nisu birali kome će se obratiti.Prelomna tačka dolazi s albumom Euforija iz 2019. godine, izdanjem koje ih iz alternativnih krugova uvodi u znatno širi prostor. Pjesme s tog albuma postaju dio radijskog i klupskog repertoara, a bend, gotovo nenametljivo, počinje puniti sve veće dvorane. Nedavni koncert u Sarajevu, u amfiteatru Doma mladih, još je jedna potvrda tog kontinuiteta, dok se početkom naredne godine priča nastavlja u znatno većem formatu - 24. januara 2026. godinSupport the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...