Oslobođenje Podcast

Send us a textNova godina je počela burno: u subotu su jake snage Sjedinjenih Američkih Država upale u dobro čuvani kompleks u Caracasu, u kojem je živio venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro, koji je uhapšen zajedno sa suprugom i prebačen u New York. Američko ministarstvo pravosuđa objavilo je optužnicu koja bračni par i njihovog sina tereti za narko-terorizam, prevoz na godišnjem nivou i do 250 tona kokaina pod državnom zaštitom Venecuele u SAD tako što su narko-dileri dobijali i diplomatske pasoše. Maduro je, po optužnici, sarađivao s nizom kartela, koji su u Venecueli imali sve slobode koje su plaćali novcem i oružjem. Zvanični Washington nije jedini koji već godinama ne priznaje Madura: Venecuela je zbog njega pod sankcijama i Kanade, Velike Britanije i Evropske unije.Reakcije na ovu akciju su podijeljene, danas se sastaje i Vijeće sigurnosti UN-a ovim povodom, a najveći branitelji Madura su autoritarci svih boja i dezena. Naša zemlja - treba i to reći - nema baš nikakve obaveze spram ljudskih prava venecuelanskog predsjednika, jedan je od onih kojem se Aleksandar Vučić zahvaljivao na pomoći u orkestriranoj kampanji protiv Rezolucije o Srebrenici. Rezolucija je usvojena, a Maduro i njemu slični imaju - sem pohlepe i bahatosti - još jednu prepoznatljivu osobinu koju ilustrira i Madurova uhapšena supruga: Cilia Flores je, naime, advokatica, najmoćnija žena Venecuele i njegova glavna savjetnica, koja se jedno vrijeme lažno predstavljala kao feministica!Mi, u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, nećemo razgovarati o povlaštenim ženama koje se bave narko-terorizmom već o ogromnoj većini žena koje su žrtve autoritarnih društava. S nama je zaista feministica, Jadranka Miličević, direktorica i suosnivačica Fondacije Cure. Kako vidi angažman žena u politici i šta im se dogodi kad dođu na vlast, čast izuzecima?Support the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a textAmela Hadžimejlić, naša Frida Kahlo. Ova asocijacija je najbolji i najkraći opis onome ko zna ko je Frida, a poznaje rad i djelovanje Amele Hadzimejlić kao umjetnice u ovom prostoru. Onome ko ne zna ko je Frida Kahlo, treba ipak malo uvoda.Frida Kahlo jedna je od ikona modernog slikarstva, a Amela Hadžimejlić, akademska grafičarka, vizuelna umjetnica i profesorica.Upravo Amela je gošća novog izdanja podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, Odsjek grafika, završila je diplomske i postdiplomske studije, u klasi akademika Dževada Hoze.Doktorirala je 2014. godine na Univerzitetu u Sarajevu i stekla titulu doktora umjetnosti - grafike. Javnosti se do sada predstavila sa 34 samostalne izložbe u BiH i inostranstvu. Učestvovala je na više od 250 kolektivnih izložbi, internacionalnih, selektivnih i grafičkih bijenala i trijenala. Njeni radovi se nalaze u 19 umjetničkih kolekcija, muzeja i galerija izvan Bosne i Hercegovine. Dobitnica je više nagrada za izražaj u klasičnim i savremenim medijima.Ovo vrijeme kvantiteta, kada je sve podložno mjerenju i valorizaciji kroz dobit, biti ono što je Amela, traži izuzetnu personu. Biti žena danas, majka troje djece, dekanesa, profesorica, pedagoginja, književnica i grafičarka po osnovnoj i unutarnjioj vokaciji - jednostavno rečeno opstajati, biti ono što ona jeste, velika je stvar.Amelina posljednja izložba „Viva La Musica“ ili bolje reći - performans, dokaz je ipak da ima onih koji žive slobodu.Amela je autorica knjige „Emocija crte“, koja je napisana za njene studente, ali kako je urađena dvojezično, učinjena je svjetski relevantnom.Kako Amir Vuk Zec reče, ezoterija je sakrivena u prezimenu Hadžimejlić pa će sigurno biti zanimljivo čuti nevjerovatnu priču o Amelinom  čukundedi, šejhu Mejli-babi. Saznaćete i kako je kao šestogodišnja djevojčica zbog kontrolnog iz matematike savladala važnu životnu lekciju, šta je su za nju crtanje i umjetnost uopće, zašto je život ruža i što nigdje izvan Bosne ne osjeća sebe.Support the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a textKaliopi, umjetnica čija se karijera decenijama gradi na vokalnoj preciznosti i prepoznatljivoj interpretaciji i jedna od najvažnijih muzičkih zvijezda koje je Makedonija iznjedrila, ovog petka je gošća podcasta Opet Laka. Rođena u Ohridu, Kaliopi je još od ranih faza karijere gradila put koji je spajao pop senzibilitet i snažan autorski nerv. Od perioda benda “Kaliopi”, koji je obilježio njen rani izlazak na veliku scenu, do kasnijeg statusa jedne od najprepoznatljivijih regionalnih izvođačica, ostala je vezana za pjesme koje se vole širom našim prostora - “Bato”, “Oboi me”, “Mesečina”, “Na pat do Makedonija” i druge. Posebno mjesto u njenoj životnoj i muzičkoj priči zauzima Romeo Grill, autor njenih najvećih hitova, bivši suprug i, kako sama kaže, porodica i osoba kojoj bezrezervno vjeruje. U razgovoru sa Lakom, Kaliopi otvoreno govori o njihovom odnosu, razlazu, zajedničkom radu i kontinuitetu koji je opstao uprkos promjenama, a prošle godine zajedno su obilježili i 40 godina od početka Kaliopi-ere. Jedan od ključnih dijelova razgovora posvećen je odlasku u Švicarsku - u trenutku njene najveće popularnosti u Jugoslaviji, neposredno nakon uspjeha pjesme “Bato”. Kaliopi se prisjeća odluke koja je donesena prije samog raspada zemlje i trenutka koji je zauvijek urezan u pamćenje. - Romeo je bio vizionar i mimo muzike. U Skoplju smo imali prvi i zadnji oproštajni koncert prije našeg odlaska. Popeli smo se kod direktora dvorane u kancelariju, a na zidu je bila velika karta Jugoslavije. Romeo se okrenuo prema toj karti, gledao je sa tugom u očima i kaže: “E, moja Kaliopi, vidiš ti ovo? Ovo ti više neće biti ovako i zbog toga mi trebamo ići negdje vani.”. To me presjeklo u stomaku. Tada smo odlučili otići u Švicarsku, gdje je već bio njegov otac, slikar Marijan Ivan Grill, i tamo smo započeli neki drugi život. Tamo nam se rodio i sin Pako, ispričala je Kaliopi. Boravak u Švicarskoj pamti po anonimnosti koja joj je prijala, ali i po teškom emocionalnom teretu zbog svega što se u međuvremenu dešavalo na prostorima bivše Jugoslavije. - Obožavala sam činjenicu da me tamo niko ne poznaje. Hodaš ulicom i Support the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a textGošća Oslobođene je žena o kojoj region ne prestaje pričati - Šahza Resić, simbol hrabrosti, dostojanstva i istinske ženske snage. Sa Šahzom razgovaramo o položaju žena u Bosni i Hercegovini, nasilju i porodičnim vrijednostima. Ona ističe da svakoj ženi treba dati snagu i hrabrost da se odbrani od nasilja, ali naglašava da, prema njenom mišljenju, ne mogu sve situacije biti bezrezervno opravdane. Smatra da postoje žene koje cijene brak i porodicu i da upravo takve zaslužuju punu podršku i zaštitu. Govoreći o odgoju i odnosima u porodici, naglašava važnost međusobnog poštovanja između supružnika, kao i odgovornost roditelja da djecu uče dobrim, a ne lošim vrijednostima.Posebno se osvrnula na utjecaj modernih tehnologija, ističući da bi, prema njenom mišljenju, upotrebu telefona trebalo ograničiti svima jer često donose negativne posljedice i neprimjeren sadržaj.Šahza je u emisiji otvoreno govorila o teškom porodičnom iskustvu i nasilju kojem je svjedočila, ali i o trenutku u kojem je odlučila da reaguje.Govoreći o odnosu svekra prema njoj i ostalim snahama, navela je da prema njoj nije bio korektan.- Prijelomni trenutak desio se tokom rada u njivi, kada je čula plač i saznala da svekar ponovo fizički napada suprugu.Kako navodi, prizor koji je zatekla duboko ju je potresao.- Vidjela sam da je zaista udara. Morala sam da je spasim. Rekla sam mu: "Ne smiješ mi je udarati.", kazala je.Opisala je i reakciju svekra, koji je, prema njenim riječima, bio zatečen njenim odlučnim stavom.- Kad sam ga zgrabila i nekoliko puta ga ošinula, pustio je, rekla je, naglašavajući da joj cilj nije bilo nasilje, već da ga zaustavi.U nastavku je objasnila i šta se dogodilo s prozorom, o čemu se kasnije pričalo.- On je sam skočio kroz prozor. Opsovao mi je majku, a kad sam krenula prema njemu, sam je iskočio, tvrdi Šahza.Posebno je istakla ponos na život na selu i identitet, dodajući da se seljak ne može tek tako pretvoriti u građanina.Šahza je ispričala kako je upoznala svog supruga i kako je započela priča koja traje već više od četiri decenije. Na pitanje kako ju je osvojio, uz osmijeh pSupport the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a textNa kraju smo godine koja nas je testirala možda više nego ijedna do sada. Godina šokova, brzih odluka, ekonomske neizvjesnosti i nesigurnosti. U takvom trenutku, razgovor s ljudima koji razumiju ekonomske procese postaje još važniji.Nova epizoda podcasta Životna škola donosi razgovor sa ekonomskim analitičarem, doktorom ekonomskih nauka, predavačem na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, istraživačem i zastupnikom u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, te osnivačem udruženja Multi - Admirom Čavalićem. Čavalić u razgovoru objašnjava zašto je interes javnosti za ekonomiju naglo porastao. Govoreći o mjerama poput povećanja minimalne plate i zabrane rada nedjeljom, ističe pojavu interne inflacije i pad zaposlenosti, te objašnjava kako se trošak poslovanja u konačnici prenosi na građane. U fokusu su i birokratske prepreke, parafiskalni nameti, kartelizacija i potreba za predvidljivim institucijama, bez kojih, kako navodi, nema stabilnog poslovnog ni životnog okruženja.Razgovor se širi i na globalni kontekst. Čavalić govori o prevelikoj regulaciji u Evropi, stagnaciji u poređenju s Amerikom i Kinom, te o inovacijama koje često nastaju izvan postojećih zakonskih okvira. Poseban dio posvećen je i legalizaciji kanabisa, sagledanoj kroz ekonomski aspekt sive zone i monopola.- Što bi neko imao problem da uzgoji nekakvu biljčicu, da se liječi s tim, da koristi ulje? Legalizacija marihuane, kanabisa je direkt udar na mafiju. Kako kaže Irfan Ribić, jer bolje je biti ilegalno živ, nego legalno mrtav. Ko ste vi da meni zabranite da se ja liječim? Umirem, nestajem, moje dijete nestaje i vi meni nešto morališete, govori Čavalić.Jedan od najupečatljivijih segmenata odnosi se na femicid i lično iskustvo vezano za ubistvo Aldine Jahić, koju je Čavalić i lično poznavao. Na pitanje da li ćemo dočekati penziju i da li će tada biti penzije kao takve, Čavalić kaže da će biti i da ćemo dočekati, ali...- Bićemo nezadovoljniji od današnjih penzionera. Ta kupovna moć tih penzija će biti vrlo niska. Ako bi sad ostavili ovako da ništa ne radimo, vi i ja ćemo dočekati penziju, ali da ćemo biti nezadovoljniji od penzioneSupport the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...