Zum Inhalt springen
Radio Logo
PodcastsComedyOslobođenje Podcast

Oslobođenje Podcast

Oslobođenje
Neueste Episode

890 Episoden

  • Oslobođenje Podcast

    Vladimir Krstić: Arhitektura nije stvaranje objekta nego prostora - O prostoru

    22.11.2026 | 1 Std. 10 Min.
    Send us Fan Mail
    Šta zapravo znači razumjeti prostor? Koliko arhitektura zavisi od kulture u kojoj nastaje i može li biti univerzalna, a istovremeno ostati duboko povezana s identitetom grada? Kakva je odgovornost arhitekte prema prostoru i ljudima koji u njemu žive?
    Odgovore na ova pitanja čućete u novoj epizodi podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom, u kojoj Amir Vuk Zec razgovara s Vladimirom Krstićem, arhitektom, profesorom emeritusom Kansas State Univerziteta i svojim dugogodišnjim prijateljem i kolegom.
    Krstićev profesionalni put vodi od Sarajeva, preko Japana i studija kod Tadaa Anda, do akademskog i profesionalnog djelovanja u Sjedinjenim Američkim Državama. Afirmisao se kao jedan od istaknutih poznavalaca japanske arhitekture i urbanizma, povezujući akademski rad, teoriju i arhitektonsku praksu.
    U središtu ovog razgovora je različito razumijevanje arhitekture i prostora u različitim kulturama. Krstić ističe da se konceptualna ideja arhitekture fundamentalno razlikuje od kulture do kulture. Posebno zanimljivo je njegovo iskustvo Japana, gdje se kuća ne razumije samo kroz svoju funkcionalnost, nego i kroz iskustvo koje pruža čovjeku. U japanskom prostoru važno je kako se u njemu osjećamo, dok je funkcionalnost često u drugom planu. Gotovo sve prostorije, osim kuhinje i kupatila, mogu imati različite namjene.
    Govoreći o prostoru, Krstić otvara i pitanje odnosa između fizičke stvarnosti i našeg doživljaja svijeta: „Shvatanje fizičkog prostora je mentalna konstrukcija.“ Upravo zato arhitektura za njega nije izolovan objekat, nego način stvaranja prostora i određene realnosti kroz materijal i formu.
    Poseban dio razgovora posvećen je Sarajevu, gradu koji ostaje važna profesionalna i misaona polazna tačka njegovog promišljanja arhitekture.
    „Ja kada dođem u Sarajevo, hoću da nađem Sarajevo, ne želim da nađem neki drugi grad.“ - Ova misao otvara pitanje identiteta grada, kontekstualne povezanosti arhitekture s mjestom i posljedica koje nastaju kada se izgubi prepoznatljivost prostora. Krstić smatra da u Sarajevu mora postojati princip kontekstualne veze, jer gubitak identiteta grada nije samo promjena njegovog izgleda, nego i gubitak mogućnosti da u vlastitom gradu prepoznamo gdje se nalazimo.
    U razgovoru su se dotakli i američkog urbanizma, prema kojem Krstić izražava određenu kritičnost, obrazovanja arhitekata i vlastitog pedagoškog iskustva. Kao jedan od najinteresantnijih aspekata predavačkog rada izdvaja upravo mogućnost da kroz podučavanje i sam sebe obrazuješ.
    Jedna od najvažnijih tema razgovora jeste moralna odgovornost arhitekata. Krstić arhitekturu posmatra kao djelovanje koje uvijek nadilazi granice pojedinačnog objekta. Svaka arhitektonska intervencija utiče na prostor, a time i na grad. 
    - Arhitektura je uvijek u servisu stvaranja prostora, a nikada objekat sam za sebe. Mi imamo moralnu odgovornost. Svaki akt arhitekture je akt stvaranja grada, ističe Krstić.
    Razgovor donosi promišljanje o arhitekturi kroz iskustvo različitih kultura, dugogodišnju akademsku i profesionalnu praksu i ličnu vezu sa Sarajevom. 
    Support the show
    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...
  • Oslobođenje Podcast

    NATO članstvo je sigurnosno sidro za Bosnu i Hercegovinu - NATO za BiH

    20.11.2026 | 58 Min.
    Send us Fan Mail
    - Pro-NATO snage u Bosni i Hercegovini posljednjih godina ne rade dovoljno na približavanju značaja i prednosti članstva u NATO-u građanima, dok je javni prostor sve više prepušten anti-NATO narativima, upozorila je na to profesorica Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu i suosnivačica Atlantske inicijative Edina Bećirević.
    Govoreći o tome jesu li pro-NATO snage u BiH dovoljno aktivne, Bećirević je ocijenila da su se one posljednjih godina povukle iz javne rasprave, dok su aktivnosti uglavnom prepustile međunarodnim partnerima.
    - Pro-NATO snage u BiH proteklih godina ne rade dovoljno. I to je neka vrsta prešutnog dogovora. Radi međunarodna zajednica, radi NATO štab u Sarajevu, radi ambasada Norveške, koja je kontaktna ambasada za BiH, i još neke ambasade organiziraju razgovore sa građanima u entitetu Republika Srpska, navela je Bećirević.
    Prema njenim riječima, posebno je problematično to što je pitanje članstva BiH u NATO-u postepeno potisnuto iz političkog i javnog diskursa, dok je fokus stavljen gotovo isključivo na evropske integracije.
    - Jako je mnogo ustupaka napravljeno rukovodstvu entiteta Republika Srpska u vezi s NATO-om, da se NATO ostavi po strani, a da se razgovara samo o članstvu u Europskoj uniji. Ja mislim da je to bilo pogubno, istakla je.
    Prema njenom mišljenju, povlačenje pro-NATO aktera iz otvorene rasprave nije dovelo do smirivanja političkih neslaganja, nego je ostavilo prostor da se u javnosti intenzivnije čuju stavovi protiv članstva BiH u NATO-u.
    - To što su se oni povukli i dogovorili se da NATO članstvo ostave sa strane, mislim da je samo iskorišteno od strane pro-NATO protivnika, ne samo onih unutar BiH, nego i u Srbiji i u Rusiji, jer su oni onda počeli popunjavati taj javni prostor anti-NATO diskusijom, zaključila je Bećirević.
    Tješnja integracija BiH s NATO-om, veća povezanost s Europskom unijom i snažnije uključivanje u zapadne institucije mogu doprinijeti stabilnosti države, većoj sigurnosti i ekonomskom prosperitetu. 
    Komentarišući poruku komandanta NATO štaba u Sarajevu, koji je istakao značaj snažnije integracije BiH u euroatlantske strukture, Bećirević je kazala da građani uglavnom razumiju šta bi takav proces mogao značiti za njihovu svakodnevicu.
    Kao ilustraciju takvog odnosa prema NATO-u, izdvojila je razgovor sa sagovornicom iz Banje Luke, koja je, uprkos mogućim rezervama prema Alijansi, prepoznala konkretne ekonomske i poslovne prednosti članstva BiH.
    - Sjećam se intervjua s jednom sagovornicom iz Banje Luke koja je rekla: Ne moram da volim NATO da bih shvatila koliko bi značajno bilo za nas da postanemo članica NATO-a i koje bi ona kao privatna poduzetnica benefite imala ako BiH postane članica NATO-a, ispričala je Bećirević.
    Važan dio javnosti, kako je istakla, članstvo posmatra i kroz praktične koristi koje bi moglo donijeti državi i njenim građanima.
    - Dakle, ljudima je jasno da je NATO sigurnosno sidro i da bi članstvo u NATO-u otvorilo mogućnost stranih investicija, da bi podiglo životni standard, poručila je Bećirević.
    Support the show
    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...
  • Oslobođenje Podcast

    Živim zarobljena u strahu: Anksioznost mi je oduzela normalan život - Oslobođena

    19.11.2026 | 1 Std. 21 Min.
    Send us Fan Mail
    Anksioznost nije znak slabosti, nezahvalnosti niti nedostatka pozitivnog razmišljanja. Riječ je o ozbiljnom stanju koje može značajno utjecati na svakodnevni život, odnose i sposobnost osobe da obavlja čak i najjednostavnije aktivnosti. O tome kako prepoznati anksioznost, zašto su osobe koje se s njom suočavaju često upravo one koje su navikle biti oslonac drugima te koliko je važno postavljanje ličnih granica, govorila je okupaciona terapeutkinja Danijela Mladenović. 

    Mladenović ističe da se kod velikog broja osoba koje razviju anksioznost prije pojave simptoma može prepoznati sasvim drugačiji obrazac ponašanja. To su osobe koje preuzimaju odgovornost, rješavaju tuđe probleme i rijetko zastanu kako bi se posvetile vlastitim potrebama.

    - To je ona osoba koja sve može, koja sve stiže, koja ima svuda, koja se svima nađe i svima rješava problem. Uglavnom je to osoba kojoj bi sve to trebalo biti usmjereno prema sebi, ali nije, objašnjava Mladenović.

    Govoreći o tome zašto je ljudima koji nikada nisu iskusili anksioznost teško razumjeti kroz šta prolaze oni koji se s njom suočavaju, terapeutkinja ističe da je ponekad gotovo nemoguće objasniti strah koji nema jasno prepoznatljiv uzrok. 

    Posebno se osvrnula na komentare s kojima se osobe koje imaju anksioznost često susreću, poput: trgni se, ne budi nezahvalna, imaš predivan život, šta ti nedostaje ili ljudi bi dali sve da žive tvoj život. 

    Mladenović naglašava i važnost postavljanja granica u odnosima s drugim ljudima. 

    - Anksiozni teško postavljaju granice, pa su tako ljudi oko njih najčešće i slobodni da kažu sve što misle. To se ne bi desilo nekoj osobi koja ima dobro postavljene granice, objašnjava Mladenović. 

    O svom dugogodišnjem iskustvu s anksioznošću, paničnim napadima i agorafobijom, ali i o putu od prvih simptoma do suočavanja s problemima mentalnog zdravlja, govorila je i Dragana Rajić, dugogodišnja televizijska voditeljica.

    Prisjećajući se početka svoje borbe, Dragana je ispričala da se prvi panični napad dogodio 2013. godine, neposredno prije ulaska u studio, gdje je trebala voditi dnevnik. Iako je gotovo cijeli život provela radeći u medijima i nikada nije imala problem s tremom, iznenadni simptomi bili su toliko intenzivni da je pomislila da doživljava infarkt.

    - Standardni simptomi, ubrzano lupanje srca, plitak dah i sve ostalo, i mislila sam da je infarkt. Bila sam uvjerena da je to predinfarktno stanje, prisjetila se Dragana. 

    Prvi napad ubrzo je prerastao u svakodnevnu borbu. Napadi su se ponavljali, a Dragana u početku nije znala šta joj se događa. 

    Terapija joj je pomogla da ublaži simptome i ponovo uspostavi svakodnevni život. Promjena životnog okruženja, odlazak u Beograd zbog novog posla, a potom i trudnoća, donijeli su joj period stabilnosti. 

    Međutim, nakon rođenja djeteta simptomi su se postepeno vratili. 

    Prekretnica se dogodila 2020. godine, na početku pandemije koronavirusa. 

    - Tu je nastao stampedo sa paničnim napadima i desila se i agorafobija. Nisam smjela iz stana da izađem. Apsolutno pomisao da izađem iz stana je bila kritična, ispričala je Dragana. 

    Support the show
    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...
  • Oslobođenje Podcast

    Selma Karić: Nedostajala mi je porodica, ali sam otišla da ostvarim san - Životna škola

    18.11.2026 | 58 Min.
    Send us Fan Mail
    Koliko je hrabrosti potrebno da nakon više od dvije decenije rada u jednoj profesiji odlučite ostvariti san koji ste godinama nosili u sebi? Selma Karić, profesorica bosanskog jezika i književnosti, odlučila je da ljubav prema kuhanju ne ostane samo hobi. Prijavila se na MasterChef, izašla iz sigurnosti svakodnevnog života, a potom napravila još jedan veliki korak i pokrenula vlastiti biznis.
    U novoj epizodi podcasta Životna škola, s našom Mimom Mersihom Mehić je razgovarala o promjenama karijere, strahovima, odricanjima, porodici, obrazovanju i hrabrosti da se započne nešto novo čak i onda kada okolina smatra da je za velike životne zaokrete kasno.
    Iako iza sebe ima više od 20 godina rada u obrazovanju, Selma nikada nije prestala njegovati ljubav prema gastronomiji. Prve kulinarske eksperimente pamti još iz ratnog Sarajeva, kada je kao jedanaestogodišnjakinja napravila pitu od konzerve Icara. Ljubav prema kuhanju naslijedila je i od oca, profesionalnog kuhara.
    Godinama kasnije, tokom pandemije, počela je dijeliti recepte na Instagramu. Pozitivne reakcije pratilaca dodatno su je ohrabrile, ali je željela provjeriti svoje znanje pred profesionalcima. Tako je donijela odluku o prijavi na MasterChef.
    Odlazak na takmičenje značio je više od tri mjeseca odvojenosti od porodice, napuštanje poznatog okruženja i suočavanje s velikim pritiskom.
    - Vi to radite da biste pokazali sebi da život sa 45 godina može da se mijenja i da sa 45 godina itekako imate prostora da učite i da sa 45 godina apsolutno nije zabranjeno da imate svoje snove i da se snovi ostvaruju ako ih silno želiš i ako ti radiš na tome, kazala je Karić.
    Ističe da bez podrške supruga, djeteta i najbližih vjerovatno ne bi napravila taj korak. Ipak, smatra da odluke o vlastitoj sreći ne treba prepuštati drugima.
    - Nemojte tražiti potvrdu u tuđim očima za svoju sreću, nikada je nećete naći, poručila je Karić.
    Iskustvo MasterChefa nije bilo završetak njenog puta. S prijateljicom Sanelom pokrenula je u Sarajevu gastro hub i edukativni centar Bibera zrno, u kojem spaja dvije velike ljubavi: podučavanje i kuhanje. Kulinarske edukacije, upoznavanje tradicionalne bosanske kuhinje i zajedničko kuhanje dio su koncepta koji razvijaju.
    Osvrnula se i na savremeno obrazovanje, promjene koje donosi umjetna inteligencija te generacije koje odrastaju uz mobilne telefone. Smatra da učenicima danas nisu potrebni samo nastavnici koji prenose informacije, nego ljudi koji ih motiviraju, usmjeravaju i uče kako da samostalno razmišljaju.
    Govoreći o poduzetništvu, priznala je da još ne zna kakva budućnost očekuje njen novi projekat. Ipak, važnije joj je što je sebi pružila priliku da pokuša. Posebnu poruku uputila je ženama koje razmišljaju o promjenama, ali i svima koji godinama odgađaju ostvarenje vlastitih želja.
    - Moja najveća greška je što nisam malo više vjerovala u sebe i ranije, priznala je Karić.
    Support the show
    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...
  • Oslobođenje Podcast

    Čanak: Dodik je nesebični davalac tuđe krvi - Direktno sa Vildanom

    16.11.2026 | 50 Min.
    Send us Fan Mail
    Birači su pobjedu proslavili s metlama i četkama, čiste Srbiju od smeća, jezika i murala mržnje, podjela i straha, čiste medijski prostor od lažovčina, insinuatora i promotora mraka, a iako još nisu uzeli vlast, oni koji su predstavljali institucije zarobljene režimom - pokušavaju da naknadno pokažu kako znaju raditi posao za koji su godinama primali plaće. Kako dalje?
    Gost nove epizode podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, Nenad Čanak. Rođen je u Pančevu, Ekonomski fakultet završio u Subotici, bavio se i muzikom i marketingom prije nego je 1990. osnovao Ligu socijaldemokrata Vojvodine, čiji je predsjednik bio dugi niz godina. Zbog istaknutog antiratnog angažmana u više navrata je bio u zatvoru, a njegova politička karijera nikada - baš nikada nije nailazila na odobravanje režima u Srbiji. Zalaže se za decentralizaciju zemlje, vraćanje autonomije Vojvodini pa ga je Aleksandar Vučić najčešće nazivao separatistom. I izdajnikom. I stranim plaćenikom. A nekako uoči izbora optužio ga je da želi konfederaliziranu crkvu i policentrično srpstvo. Naš gost mu, naravno, nije ostao dužan. 
    Koliko su mediji krivi za Vučićevih 14 godina? Šta očekuje od nove Vlade? Hoće li Srbija intenzivirati svoj evropski put? Može li se Bosna i Hercegovina nadati drugačijem odnosu Beograda?
    Support the show
    Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...
Weitere Comedy Podcasts
Über Oslobođenje Podcast
Podcast platforma medijske grupacije Oslobođenje, jedinstven prostor - po tvojoj mjeri.
Podcast-Website

Höre Oslobođenje Podcast, Hawi D'Ehre und viele andere Podcasts aus aller Welt mit der radio.at-App

Hol dir die kostenlose radio.at App

  • Sender und Podcasts favorisieren
  • Streamen via Wifi oder Bluetooth
  • Unterstützt Carplay & Android Auto
  • viele weitere App Funktionen
Rechtliches
Social
v8.27.0 | © 2007-2026 radio.de GmbH
Built: 11/16/2026 - 1:18:40 PM