Oslobođenje Podcast

Send us Fan Mail
Suada Kapić pripada generaciji umjetnica i autorica čiji je profesionalni put nepovratno obilježen iskustvom rata u Sarajevu. Upravo iz tog iskustva razvila je dugogodišnji rad na prikupljanju svjedočanstava o životu u opsjednutom gradu, formirajući jedinstvenu arhivu koja danas broji oko šest hiljada ličnih priča i odgovora. 
Kapić je glumica, rediteljka i scenaristkinja, ali i osnivačica prve nezavisne medijske kuće u tadašnjoj Jugoslaviji - FAMA. 
Pričali su o prvoj okupaciji Grbavice 2. 3. 1992. godine koju je doživjela direktno, kada je izgubila oca zbog nemogućnosti dolaska hitne pomoći i kada je ubrzo nakon toga pobjegla u drugi dio grada te bila izbjeglica u svom gradu četiri godine.
- Dakle, 2. 3. 1992. moj tata je bio bolestan i ponoć je. Sestra me budi i kaže: "Tata, nije dobro, pao je u komu". Ja nazovem hitnu pomoć. Dakle, sve dotle je normalno, normalna urbana atmosfera. Kaže meni ovaj iz hitne pomoći   "Nema govora da vam dođemo", ja mu kažem: "Jeste normalni? Pa doktori ste. Zašto". "Pa vi ste okupirani", kaže on meni. "Kako sam okupirana", pitam ga - "Pa pogledajte kroz prozor" kaže on meni. I ja pogledam kroz prozor, noć je, ne vidi se dobro, ali ti vidiš sjene. Poslije se ispostavi da su te sjene bile sa fantomkama i oružjem. Ostali su dan i po i onda su se povukli. Moj otac je umro jer nisu došli iz hitne pomoći i ležao je u stanu dva dana, prisjeća se Kapić.
Nakon svega što se dešavalo u narednih mjesec dana odlučila je da ode sa Grbavice.
- Ono što sam doživjela tada i u aprilu, kada nam se sedam vojski izmjenjivalo ispred zgrade, nije mi palo na pamet da ostanem na Grbavici i to je najbolja odluka koju sam donijela. Sestra i ja smo pobjegle i došle na Ciglane. Uspjela sam ponijeti sinu žute tene i pasoš i to je sve što sam iznijela iz stana. A na Ciglanama muzika, sunce, niko pojma nema šta se događa na Grbavici. I tako sam naredne četiri godine bila izbjeglica u svom gradu, ističe Kapić.
Na Draganovo pitanje zašto niko s Grbavice nije htio pričati za njenu arhivu Kapić kaže da je vjerovatno jedan od razloga što je onima koji su ostali bilo preteško.
- Oni koji su bili na Grbavici neće da govo
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
Tri decenije na sceni, hiljade kilometara, bezbroj koncerata i pjesme koje su ostale uz publiku kroz različite generacije. Tako bi se ukratko mogla opisati priča Nevernih beba, muzičkog sastava koji je obilježio regionalnu rock scenu i izgradio vjernu publiku širom domaćeg prostora. Ipak, za Milana Đurđevića, osnivača benda Neverne bebe, tekstopisca, aranžera, producenta te autora filmske i duhovne muzike, suština svega nikada nije bila samo u trajanju, brojkama ili hitovima, nego u ideji koja ih je održala više od tri decenije.
Gostujući u podcastu Opet Laka, Đurđević je govorio o tome kako Neverne bebe i danas funkcionišu kao grupa ljudi koja nije prestala vjerovati u ono zbog čega je sve počelo.
- Trideset tri godine sanjamo neke svoje snove, živimo neke svoje snove i sanjamo o budućim danima koje ćemo opet obeležiti na neki autentičan i svoj način, rekao je Đurđević.
U toj rečenici sažeta je filozofija benda koji je opstajao mimo trendova, bez potrebe da se prilagođava prolaznim pravilima tržišta. Umjesto toga, kako je objasnio, važnije im je bilo ostati autentičnim i graditi odnos s publikom koja prepoznaje iskrenost.
- Nema veze koliko nas je. Počeli smo previše da merimo život kvantitetom. Kakav je bio koncert, da li je bilo puno ljudi? A ja posle nekih nastupa, mesec dana osećam da sam duplo bolje nego pre tog koncerta, kazao je Đurđević.
Za frontmena benda upravo je publika jedan od najvećih razloga ponosa. Ne govori o njoj kao o statistici ili masi, nego kao o ljudima koji su godinama rasli uz njihove pjesme i vraćali bendu energiju zbog koje trajanje dobija smisao.
- Ako sam na nešto ponosan za ove 33 godine, to je profil i kvalitet naše publike. To su ljudi koji mene inspirišu. Kad izađem na binu, uvek sviram drugačije i mislim da je to veče spektakularno važno, rekao je on.
Kada je riječ o počecima, prisjetio se kada je kao šesnaestogodišnjak iz rodnog Valjeva otišao u Beograd, u vrijeme kada je rock scena nosila i drugu, mračniju stranu. Upravo tada, kaže, dao je obećanje majci koje nikada nije pogazio.
- Rekla mi je samo jedno: “Obećaj da nećeš skliznuti u taj svet poroka, droga, alkohola i ciga
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
Gostujući u Oslobođenoj, Malik Garibija, nacionalni direktor SOS Dječjih sela u BiH, govorio je o ključnim razlikama između domova za djecu bez roditeljske skrbi i SOS modela brige. Kako je pojasnio, SOS Dječja sela nastala su još 1949. godine s idejom da djeca trebaju odrastati u porodičnom okruženju. U poslijeratnom periodu, kada je bilo mnogo siročadi i udovica, cilj je bio povezati ih i stvoriti alternativne porodice. Garibija ističe da u SOS-u duboko vjeruju da stabilna i čvrsta emotivna veza s jednom osobom može u potpunosti promijeniti život djeteta. Upravo u tome vidi suštinsku razliku u odnosu na institucionalni smještaj.
Upozorio je da mnoga djeca u Bosni i Hercegovini nemaju iskustvo odrastanja u funkcionalnoj porodici, a neka, iako žive s biološkim roditeljima, nemaju izgrađenu sigurnu emotivnu vezu. Izgradnja takvog odnosa zahtijeva vrijeme i posvećenost, ali kada se uspostavi, donosi duboke promjene; od osjećaja sigurnosti i povjerenja do razvoja identiteta i emocionalne stabilnosti.
- Dijete tada dobija osobu kojoj može vjerovati, koja ga čeka i brine o njemu, i to mijenja sve, čak i na nivou razvoja mozga, naglasio je Garibija.
Garibija je govorio i o uspjesima mladih koji su odrasli u SOS porodicama, ali i o važnosti zaštite njihove privatnosti. Naglasio je da organizacija strogo čuva identitet djece i mladih iz svog sistema, zbog čega ne iznose njihova imena u javnosti.
Posebno je izdvojio i jednu ličnu priču koja ga je, kako kaže, učinila ponosnim. Naime, SOS tim je pomogao mladom čovjeku, koji radi i sam se bori za egzistenciju, da riješi stambeno pitanje. Zahvaljujući solidarnosti bivšeg korisnika programa, koji danas živi u Zagrebu, omogućena je kupovina stana po simboličnoj cijeni.
Na pitanje koliko je teško ostati profesionalan u poslu koji direktno utiče na dječje živote, Garibija je priznao da je riječ o izuzetno zahtjevnom zadatku. Ipak, kaže da ga je iskustvo iznenadilo. 
- Očekivao sam ogromnu težinu i dileme, jer svaka odluka utiče na nečiji život, na neko dijete. Međutim, vrlo brzo sam shvatio da mi nigdje nije bilo lakše donositi odluke, rekao je. 
Kao ključni razlog naveo je jednosta
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
Alen Škoro ljubimac navijača FK Sarajevo, dugo godina bio je daleko od očiju javnosti. Nakon završetka karijere dugo godina je bio u privatnom biznisu, a onda se u dva navrata angažovao u FK Sarajevo. Prvo kao sportski direktor, a potom kao šef Akademije.
U prvom dijelu podcasta (IN)Direkt Škoro je govorio o svom fudbalskom odrastanju, izazovima kroz omladinski period, odnosu sa navijačima, play-offu u kojem je izgubljena titula i ludilu koje je nastalo prilikom njegovog odlaska iz Sarajeva.
Zašto su odbijene ponude Werdera i Besiktasa, zašto nije dobio ugovor u Sarajevu, zašto je bio u Ljubljani pola godine bez papira i kako se sve rasplelo, zašto se umivao kada je vidio George Weaha i da li je zaista Didier Drogba kriv što nije uspio u Marseilleu, neke su od tema o kojim smo razgovarali sa bivšim napadačem Sarajeva.
U drugom dijelu podcasta, Škoro govori o svom fudbalskom putu i odlasku iz Marseillea, posudbe u Servettu i konačnoj odluci o raskidu ugovora u Francuskoj i prvom povratku na Koševo. Ljudi koji su mu ugrozili karijeru nisu više bili u Sarajevu i uz dogovor sa legendarnim Predragom Pašićem odlučio se na povratak.
Kako je sam rekao tokom razgovora, igranje u Sarajevu ga je činilo sretnim i smatrao je da je bio predodređen da igra samo u Sarajevu.
Ipak, nakon što je bio u to vrijeme vrlo koristan za klub sa Koševa, ponovo je "morao sreću tražiti" izvan BiH. Pored ponuda Dinama i Hajduka, odlučio je da karijeru nastavi u Austriji, u redovima GAK-a.
Nakon tri godine u Austriji odlučio je da prihvati ponudu Rijeke, gdje ga je dočekao aktuelni selektor Hrvatske Zlatko Dalić. Nije uspio da dokaže svoj puni potencijal zbog povreda. Kratka epizoda u Poljskoj brzo je bila završena, a onda dolazi ponovni povratak u Sarajevo. Doživio je novu povredu, a ljekari su mu rekli da je to i kraj njegove karijere, sa 28. godina.
Sjajnim igrama te jeseni vratio se sa Sarajevom u borbu za titulu prvaka. Ponudu koju ima iz Meksika odbija, jer je smatrao da bi to mogla biti ta sezona u kojoj će sa Sarajevom osvojiti titulu prvaka. Odbio je ponudu nadajući se da može do trofeja, ali je proljeće bilo razočaravajuće, a na kraju se
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
Pred sami kraj sedmice, u Dubrovniku bi trebalo da bude potpisan međudržavni sporazum Bosne i Hercegovine s Republikom Hrvatskom o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija. Priču koja traje godinama i kojoj se i danas, istina uvijeno, suprotstavlja lider HDZ-a BiH Dragan Čović, ubrzala je nova američka administracija spremnošću da investira u ovaj kapitalni projekat. 
Parlament Federacije je usvojio izmjene Zakona, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jednoglasno dalo zeleno svjetlo, a Vijeće ministara formiralo grupu za pregovore koji se privode kraju. Uz ministra vanjskih poslova naše zemlje Elmedina Konakovića, u grupi su još državni ministar finansija Srđan Amidžić i četiri federalna ministra, a
ministar Staša Košarac je delegirao Ljiljanu Lovrić uime ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Kad se hoće, sve se može.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović direktor Sarajevo-gasa iz Istočnog Sarajeva Nedeljko Elek.

Kada počinju radovi na gasovodu? Ima li ubrzanje veze sa izborima? Otvara li Južna interkonekcija i priliku da američki plin stigne i u Republiku Srpsku? 
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...