Oslobođenje Podcast

Send us a text
U drugom dijelu podcasta (IN)Direkt govorio je o mnogim temama i stvarima sa kojim se susretao tokom i nakon fudbalske karijere. Jedna od ličnosti koja je dominatna tokom njegovog boravka na Grbavici je svakako pokojni Ivica Osim o kojem Nikić priča biranim riječima.

- Švabo je pravio tim, a kada imaš tim, on izbaci pojedinca. I tu je on radio pravu stvar. On je već tada igrao sa trojicom prema naprijed. Znao je reći: “Ko da loptu meni i Fići, biće kažnjen, samo lopta u for.”. Jer kad nam daš u for, mi odosmo. Sastavio nas je sa svih strana, ali smo dugo igrali zajedno i znali smo napamet gdje je ko. On je to sve držao pod kontrolom, prisjetio se Nikić.

Govorio je Nikić i odnosu sa cijelom generacijom Željezničara koja je tada nastupala za tim sa Grbavice. Poseban odnos je bio sa Edinom Bahtićem sa kojim je nastupao i u Željezničaru, ali i Grčkoj. 

Jedna od utakmica zbog koje žali je finale Kupa Maršala Tita sa mostarskim Veležom. Kako sam za sebe kaže on je bio katastrofalan u tom susretu, ali je opravdanje našao u tome što je noć prije popio sokove, koji su mu sutra napravili problem na utakmici.

- Bio sam katastrofa. Onda smo se svađali ja i Fićo. Meni naumpalo da nosim sedmicu, ne znam zašto. Ja sam prije igrao desno krilo, ali me Dobrivoje Živkov namjestio i da igram lijevo. Nas su odveli u Beogradu na zgradu Energoinvesta, visoka, ima sto spratova. Bili smo na večeri i tamo su bili Fruktalovi sokovi, koji su tek tada izašli. Ja mislim da sam ih popio jedno pedeset tu večer. Nisam igrao tu utakmicu, nisam mogao da maknem, kroz osmijeh je ispričao.

Iz Željezničara je otišao u Grčku, gdje je nastavio sa dobrim igrama. Ipak, nesporazum koji je imao sa trenerom u Arisu, kasnije mu je donio dosta problema, pa se odlučio na povratak u Željezničar.

Legendarna utakmica sa Crvenom zvezdom u kojoj su Plavi pobijedili 3:0, povratak na mjesto na kojem je najviše volio igrati i igranje za svoju dušu, donijeli su mu status ikone među navijačima Želje.

Poslije je otišao u Čelik, a ubrzo nakon toga je stigao i kraj karijere te odluka da se nastavi baviti trenerskim poslom. Bio je čak i trener oml
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text
Dok je Nobelov komitet još razmatrao životopise kandidata, Donald Trump je povukao efektan potez: početkom avgusta prošle godine u Bijeloj kući ugostio je predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva, koji je - kao i Nikol Pašinijan, premijer Armenije - stavio svoj potpis na Deklaraciju kojom su se dvije zemlje obavezale na trajni prekid sukoba i obnavljanje veza. Cesta duga 32 kilometra prestala je biti točka sporenja i postala rješenje poznato kao TRIPP - Trumpov put do međunarodnog mira i blagostanja - a riječ je o američkoj koncesiji dugoj 99 godina na tranzitnu rutu koja obuhvata željezničku prugu, cjevovode, elektro i komunikacijske kablove i Zanzegurski koridor na kome bi sve bilo američko i osigurano prvoklasnim operaterima, a usto zaobišlo i Rusiju i Iran. TRIPP je brojnim kolegama bio prva asocijacija kada su Sjedinjene Države našle rješenje za Južnu interkonekciju u našoj zemlji. 
Riječ je o projektu koji Bosnu i Hercegovinu povezuje sa LNG terminalom za ukapljeni plin na Krku, zapravo našem pristupu mreži gasovoda koja bi nautralizirala plin kao rusko oružje, što uključuje i Grčku i Azerbejdžan, i što je uostalom i model kojem evropske zemlje sve više teže.
No, Dragan Čović se Južnoj interkonekciji žestoko suprotstavlja već pet godina, protivio se i Zakonu koji je ipak izglasan u Federalnom parlamentu, a gost nove epizode podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegovićje istim povodom bio s nama i prije ravno dvije godine. S nama je ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije Vedran Lakić.
Koji su naredni koraci? Kako je prošao američki sastanak s Čovićem?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text
Iza Abdulaha Sidrana, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika i filmskih autora, prepoznatljivog intelektualnog glasa Sarajeva, ostala je opsežna rukopisna građa koja do sada nije objavljena. O tom dijelu stvaralačkog naslijeđa u novoj epizodi podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom govori Miranda Sidran, njegova kćerka.
 
 Miranda Sidran rođena je Sarajka, majka dvoje djece i diplomirana komparativistica i bibliotekarka. Višejezičnost je stekla još u djetinjstvu, odrastajući u domu u kojem su se govorili albanski i bosanski jezik, pa su se, kako kaže, strani jezici “lakše primali”. Od 1992. godine zaposlena je u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, gdje i danas radi, a tokom karijere služila je u diplomatskim predstavništvima BiH u Hrvatskoj, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Holandiji, Portugalu, Belgiji i Grčkoj.
 
 Značajan dio razgovora odnosio se na rad Fondacije „Sidran“, osnovane 2022. godine, još za vrijeme pjesnikovog života. Riječ je o zadužbini koju je Sidran ostavio u amanet i na odgovornost onima koji ostaju iza njega i koji daju sve od sebe da se njegov lik i djelo ne zaboravi. 
Razgovarali su i o festivalu kulture „Sidranovi dani“ koji je po drugi put održan u oktobru prošle godine, festival koji slavi i čuva od zaborava život, lik i djelo Abdulaha Sidrana.
Od očeve smrti, prije gotovo dvije godine, svojom svrhom smatra čuvanje i njegovanje Sidranovog stvaralaštva, ogromne i bogate književne zaostavštine, duboko vjerujući da njegovi poštovatelji imaju pravo da nastave uživati u njegovim djelima, ali i da njegovu vrijednost prepoznaju i otkriju novi naraštaji. 
U ovom podcastu smo saznali da je Sidran iza sebe ostavio dovršene scenarije za "trećeg oca", iz trilogije "Sjećaš li se Dolly Bell", "Otac na službenom putu", potom za seriju prema romanu Meše Selimovića "Tvrđava", scenarij za film prema romanu “Na Drini ćuprija” Ive Andrića i za film "U Zvoriku ja sam ostavio svoje srce". 
Prisjećajući se godina u kojima je Sidran još živio boemskim životom, Miranda govori o njegovoj duhovitosti i šarmu koji su dolazili do izražaja u trenucima opuštenosti. 
 
 - Tada je
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text
Njegova karijera razvijala se tiho, postepeno i dosljedno - od klubskih svirki i televizijskih formata, do statusa jednog od najprepoznatljivijih vokala savremene regionalne pop scene. Matija Cvek, kojeg će šira publika vjerovatno najprije prepoznati po hit-duetu “Trebaš li me”, ovog petka stiže u studio podcasta Opet Laka.
Govoreći o muzici koja ga istinski uzbuđuje, Cvek se prisjetio koncerta Stevie Wondera, koji ga je duboko emotivno pogodio. 
 
 - Nevjerovatno iskustvo! Stevie Wonder sa svojih 75 godina svira dva i pol sata, i dalje pjeva sve te velike tonove - obožavam ga. Na koncertu sam bio kao mala curica, supruga sa mnom, snima me, ja u ekstazi, u jednom trenutku plačem. Ljubav je to, kaže Cvek, ne skrivajući koliko ga muzika i dalje može razoružati.
Matija je autor koji istrajno gradi pjesme na emociji i preciznoj interpretaciji, bez skrivanja iza trenda. Piše ih, kako sam kaže, naliv-perom, jer mu taj „vintage“ pristup pomaže da ostane spor, fokusiran i iskren, čak i u vremenu u kojem umjetna inteligencija sve češće pokušava zamijeniti proces stvaranja. Upravo zato insistira na slušanju muzike u cjelini, bez preskakanja i fragmentacije. 
 
 - Morala bi postojati kultura slušanja. Ja, recimo, slušam cijele albume određenih autora. Tu punim svoju čašu i sve se to dalje prelijeva, ističe.
U razgovoru se osvrće i na početke - prisjeća se prvih zarađenih sto kuna, ali i perioda kada je svirao svadbe, priznajući da danas, bez obzira na honorar, ne bi pristao na ono što doživljava kao gubitak smisla i ličnih granica. Dotakao se i televizijskih formata koji su mu otvorili vrata, ali i razočaranja jer na A strani “nije pobijedio”, iako mu je upravo taj period donio vidljivost i dodatno samopouzdanje. 
Posebno je kritičan prema savremenom načinu konzumiranja muzike i ulozi društvenih mreža. 
 
 - Nerijetko ispadam dosta kritičan prema ovom vremenu, ali stvarno me tišti. Mislim da su TikTok i Instagram loši za muziku. Sadržaji traju 30 sekundi do minute - šta ti neko pametno može reći u tom vremenu? Kako da dobiješ pjesmu, djelo, smisao, sadržaj? Ja mislim da to sve skupa nije dobro za muziku, kazao
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text
U novoj epizodi Oslobođene govorimo o tome gdje roditelji najčešće griješe, koje signale dječjeg razvoja ne smijemo ignorisati i koliko savremeni način života utiče na djecu. Naša gošća je defektologinja Kosana Tojić.
S Kosanom razgovaramo o najčešćim dilemama roditeljstva: od razvoja govora, ponašanja i emocija, preko uticaja ekrana, ubrzanog ritma života i prezaštićenosti, do razlika između dječaka i djevojčica i trenutka kada je važno potražiti stručnu pomoć. Razbijamo mitove o “normalnim“ fazama, govorimo o izazovnom ponašanju kao mogućem pozivu u pomoć, dosadi, frustraciji, granicama, ali i malim svakodnevnim ritualima koji imaju veliki uticaj na zdrav razvoj djeteta. Emisija donosi primjere iz prakse, savjete koji umiruju roditelje, ali i poruke koje svako dijete treba čuti svaki dan.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...