Oslobođenje Podcast

Send us Fan Mail
Obrazovanje se mijenja, a savremena učionica sve više treba biti prostor u kojem učenici aktivno učestvuju, istražuju, postavljaju pitanja, razvijaju kritičko mišljenje i naučeno primjenjuju u svakodnevnom životu. O tome šta donosi kurikularna reforma, kako se mijenja uloga nastavnika i zašto je važno djeci omogućiti da uče vlastitim tempom, u Oslobođenoj je govorila Žaneta Džumhur, pomoćnica direktorice za nastavne planove i programe / predmetne kurikulume JU Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo. 
Istakla je da se danas i uloga nastavnika neminovno mijenja, od jedinog izvora informacija i znanja do onoga ko usmjerava i podstiče učenje i radoznalost učenikа, stvara atmosferu u učionici u kojoj se greške prihvaćaju kao prirodan dio učenja, razvoja i razumijevanja. 
- Učionica treba biti ugodne atmosfere, u kojoj nije nikakav problem ni pogriješiti, u kojoj ćemo jedni druge podržavati, razvijati radoznalost i istraživanje, poručila je Džumhur.
Objašnjavajući suštinu reforme, naglasila je da fokus više nije samo na sadržajima koje učenici trebaju zapamtiti, već na ishodima učenja, odnosno znanju koje mogu razumjeti i primijeniti u svakodnevnom životu. 
Govoreći o ulozi nastavnika, naglasila je da im je potrebna kontinuirana stručna podrška, ali i vrijeme da nastavu prilagode različitim potrebama učenika. 
- To što sam pogriješila ne znači da ne znam, ne znači da ne mogu, ne znači da nisam sposobna. Meni samo treba još više vremena da učim, poručila je Džumhur. 
Dodala je da kurikularni pristup podrazumijeva prepoznavanje potencijala svakog učenika, uključujući darovitu djecu kojoj treba omogućiti dodatne izazove i prilike za razvoj sposobnosti, ali i sve druge učenike koji na bilo koji način trebaju osmišljenu dodatnu podršku. 
Zaključila je da uspjeh reforme zavisi od cijele školske zajednice, uključujući nastavnike, roditelje i učenike, te da promjene treba razumjeti i prihvatiti, a ne dočekivati sa strahom. 
O tome kako roditelji mogu doprinijeti obrazovnim promjenama i gdje su granice njihove uključenosti u školski sistem, u Oslobođenoj je govorila Sanela De Lucia, v.d. predsjednica Vijeća roditelja učenika osnovnih i srednjih škola Kantona Sarajevo. 
Istakla je da je uloga Vijeća roditelja objedinjavanje inicijativa pojedinačnih školskih vijeća roditelja i njihovo predstavljanje nadležnim institucijama, kako bi se potrebe učenika i roditelja pretvorile u konkretne promjene. 
- Mi smo u biti na kraju komunikacijski kanal. Mi svoje dijete najbolje poznajemo kod kuće, a nastavnik u školi. I onda bi mi tu trebali da budemo ta spona, pojasnila je De Lucia. 
Govoreći o kurikularnoj reformi, kazala je da roditelji trebaju pratiti kako djeca napreduju, ali da još imaju nedoumice, posebno kada je riječ o povezivanju novog načina učenja i vrednovanja sa sistemom bodovanja prilikom upisa u srednje škole, odnosno da svi nivoi sistema trebaju biti uvezani. 
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
Amerikanci su jasno ustali protiv mržnje, seksizma, uvreda, siromaštva, ratova i političkih hirova - što potvrđuju brojni primjeri, od Abdula el-Sayeda iz Mičigena, prvog muslimana u Senatu, i Peggy Flanagan, prve Indijanke ikada izabrane u Senat, preko Keishe Lance Bottoms, prve crne guvernerke u historiji SAD-a, koja je izabrana u Džordžiji, do Deb Haaland, guvernerke Novog Meksika, pripadnice autohtonih Indijanaca iz naroda Laguna Pueblo. Lider demokratske manjine u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries na pragu je da postane prvi crni predsjedavajući Kongresa. 
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, dr. Damir Kapidžić, redovni profesor Fakulteta političkih nauka i rukovoditelj Instituta za društvena istraživanja Univerziteta u Sarajevu. Rođen je u glavnom gradu naše zemlje, ovdje je i diplomirao političke nauke, no magistarski studij završio je u Berlinu, da bi na matičnom fakultetu odbranio doktorsku disertaciju. Iznimno je angažiran kao autor i urednik, dobitnik je nagrada za znanstveni doprinos, konsultant je brojnih važnih međunarodnih instituacija, a svoja istraživanja o autoritarnim politikama, podijeljenim društvima i deliberativnoj demokraciji - kao gostujući predavač - podijelio je na brojnim sveučilištima - od Harvarda i Yela, preko Oxforda, Londona i Pariza, do Tokija, Kuala Lumpura i Singapura. 
Koliko Kongres i Senat uopće mogu utjecati na mandat predsjednika? Hoće li ruski brodovi s naftom uploviti u američke
luke? Hoće li i kako rezultati izbora utjecati na odnos Washingtona prema Zapadnom Balkanu?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
Arhitekta Damir Dan Šehić, dobitnik prestižne međunarodne nagrade GRI Global Awards 2025. u kategoriji Build-to-Rent Project of the Year, gost je novog izdanja podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom.
Neboder 989 6th Avenue u New Yorku, koji je projektovao njegov arhitektonski studio C3D Architecture. Ovaj projekat proglašen je najboljim projektom u svijetu u svojoj kategoriji, a ovo priznanje još je jedna potvrda da znanje, vizija i upornost nemaju granice.
Priča Damira Dana Šehića počinje u Banjoj Luci, nastavlja se u Sarajevu, a svoj veliki profesionalni uspjeh doživljava na Manhattanu. Kao dječak napustio je rodni grad i s porodicom se preselio u Sarajevo, gdje je 1982. godine diplomirao na Projektantskom odsjeku Arhitektonskog fakulteta.
Prve profesionalne korake napravio je u Projektnom birou Arhitekt. Već kao mladom arhitekti povjeren mu je projekat nove zgrade Zavoda za transfuzijsku medicinu na Koševu, koji je uspješno realiziran i dao mu veliki podsticaj za nastavak karijere.
Nekoliko godina prije agresije na Bosnu i Hercegovinu Šehić odlazi u Sjedinjene Američke Države. Početak u novoj zemlji podrazumijevao je mnogo rada, učenja i dokazivanja. U Americi, kako kaže, stvari su vrlo jasne: „Postoji da ili ne, nema možda, ima crno i bijelo, nema sivog“. 
Vrlo brzo shvatio je da za uspjeh nije dovoljno samo biti dobar arhitekta. Moraš znati prodati svoj projekat, jer ako ne znaš predstaviti i prodati svoju ideju, nema te nigdje. 
- Mi prodajemo ideju, kaže Šehić, objašnjavajući koliko su u arhitekturi važni komunikacija, razumijevanje i sposobnost da čovjeku uđeš pod kožu kako bi dobio projekat.
Danas iza njegovog imena stoji više od 50 realiziranih zgrada u New Yorku i okolini, uključujući projekte na Park Aveniji, u Brooklynu i Jersey Cityju. Njegov studio trenutno radi na ambicioznom razvoju novog centra Jersey Cityja, koji podrazumijeva čak 20 nebodera. 
- Ja sam maratonac, nisam sprinter, kaže Šehić, govoreći o upornosti, strpljenju i dugom putu koji je potreban da bi se izgradila ozbiljna profesionalna karijera.
Jedan od vrhunaca tog puta je neboder 989 6th Avenue, visok 240 metara i sa 72 sprata, smješten u samom srcu Manhattana, između Empire State Buildinga i Bryant Parka. Ovaj stambeno-poslovni kompleks, vrijedan više od 1,5 milijardi dolara, izdvojio se savremenim dizajnom, održivim rješenjima i spojem urbane funkcionalnosti i arhitektonske estetike. Nakon što je ušao među deset najboljih projekata iz cijelog svijeta, proglašen je pobjednikom u svojoj kategoriji na GRI Global Awards 2025.
Za Šehića je arhitektura prije svega umjetnost komunikacije. Ona traži znanje, kreativnost, razumijevanje ljudi i sposobnost da ideju pretvoriš u prostor.
- A kada te jednom uhvati strast prema arhitekturi, kaže Šehić, ona te više nikada ne pušta.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
Devet godina nakon što je Crna Gora postala članica NATO-a, pitanje koristi od članstva u Alijansi ne svodi se samo na vojnu i političku sigurnost, već i na konkretne mogućnosti koje ono otvara za državu i njene građane.
Igor Lukšić, doktor ekonomskih znanosti, bivši premijer i nekadašnji ministar vanjskih poslova Crne Gore, u čijem je mandatu država dobila zvanični poziv za članstvo u NATO-u, smatra da je jedan od najvažnijih rezultata ulaska u Alijansu osjećaj pripadnosti i ravnopravnog položaja u zajednici najrazvijenijih zemalja svijeta.
- Prije svega, članstvo donosi važan osjećaj pripadnosti. Bez obzira na veličinu društva ili snagu ekonomije, vi ravnopravno sjedite za stolom s najrazvijenijim zemljama svijeta. To otvara i određene mogućnosti koje ne treba zanemariti, ističe Lukšić. 
Prema njegovim riječima, članstvo u NATO-u istovremeno predstavlja snažnu poruku o stabilnosti i sigurnosti države, što je osnovni preduslov za ekonomski i društveni razvoj. U vremenu sve izraženijih globalnih sigurnosnih izazova, smatra Lukšić, osjećaj sigurnosti znatno je veći kada je država dio kolektivnog sistema odbrane nego kada je prepuštena vlastitim kapacitetima.
Ukazuje i na ekonomski aspekt članstva, posebno kada je riječ o troškovima obrane. Iako se izdvajanja za obranu povećavaju i predstavljaju obavezu članica, Lukšić smatra da su ona i dalje manja od potencijalnih troškova koje bi imala vojno neutralna država, koja bi morala samostalno razvijati kapacitete za odgovor na različite sigurnosne prijetnje.
Kao dodatnu prednost izdvaja mogućnost korištenja zajedničkih mehanizama pomoći u kriznim situacijama, uključujući prirodne nepogode i posljedice klimatskih promjena. Upravo je to, kako navodi, posebno značajno za manje države poput Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koje se suočavaju sa sličnim regionalnim izazovima.
Govoreći o ekonomskim rezultatima Crne Gore nakon ulaska u NATO 2017. godine, Lukšić ocjenjuje da su pokazatelji razvoja pozitivni. Ističe rast bruto domaćeg proizvoda i kontinuiran priliv stranih direktnih investicija, ali posebno naglašava značaj turizma, kao ključne izvozne djelatnosti crnogorske ekonomije. 
- Naša ključna izvozna industrija danas je turizam. Praktično, 99 posto turizma podrazumijeva dolazak stranih gostiju, koji samim tim doprinose napretku naše ekonomije, navodi Lukšić. 
Dodaje da je tokom godina došlo i do promjena u strukturi turističkih gostiju, uz izraženije prisustvo posjetilaca iz zapadne Europe i pojedinih istočnoevropskih zemalja članica NATO-a. Ipak, bez obzira na to iz kojih država dolaze, smatra da je osjećaj sigurnosti jedan od važnih faktora prilikom odabira turističke destinacije. 
- U današnjem svijetu, kada odlučujete gdje ćete provesti svoje vrijeme, osjećaj sigurnosti je veoma važan, zaključuje Lukšić. 
Iskustvo Crne Gore tako pokazuje da članstvo u NATO-u, osim sigurnosne i političke dimenzije, može imati značaj i za međunarodni ugled države, investicijsku klimu, razvoj turizma i otpornost na zajedničke izazove.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
U novoj epizodi Oslobođene razgovaramo s Marijom Ćulafić iz Yellow Bricka o ženskim odnosima, prijateljstvu, povjerenju, zavisti, ljubomori, podršci i svim onim neizgovorenim emocijama koje se ponekad kriju iza naših osmijeha i riječi: dobro sam.
Marija govori o ženama koje su obilježile njen život, oblikovale njene vrijednosti i utjecale na to kakva je danas kao osoba, majka i poslovna žena. Posebno mjesto u njenom životu zauzima majka, koju je oduvijek doživljavala kao heroinu. Ipak, s godinama je počela preispitivati obrazac žrtvovanja za druge koji je, kako primjećuje, i sama naslijedila. 
- Moja mama je za mene bila heroina. Danas, kada gledam malo osvještenije, vidim da je to bila heroina koja živi svoj život kroz žrtvu za druge. Često se zapitam koliko sam toga i sama prenijela na sebe i koliko danas živim iz dužnosti, a ne iz vlastitih izbora i želja, ističe Marija. 
Veliki utjecaj na nju imala je i mlađa sestra, koja je gluhonijema od rođenja. Upravo kroz odnos s njom Marija je još u djetinjstvu naučila osnove neverbalne komunikacije, a to iskustvo kasnije je postalo važan dio njenog profesionalnog puta. 
- Danas se znam baviti komunikacijom i zato što nekada s njom nisam mogla komunicirati, otkriva Marija.
Osim majke i sestre, važnu ulogu u njenom životu imaju i prijateljice, koje su mnogo više od osoba s kojima dijeli svakodnevicu. One su njena podrška, savjetnice, coach-evi, psihoterapeutkinje, ali i svojevrsni investitori u njen lični i profesionalni razvoj.
Zašto žene često mogu prepoznati da nešto nije u redu čak i kada druga osoba tvrdi da je dobro? Odgovor se, prema riječima Marije Ćulafić, krije u sposobnosti prepoznavanja suptilnih promjena u komunikaciji, govoru tijela i tonu glasa. Marija objašnjava da se ta sposobnost u profesionalnom kontekstu naziva kalibriranje - vještina uočavanja sitnih promjena u ponašanju druge osobe koje mogu otkriti mnogo više od samih izgovorenih riječi. Dodaje da žene često vrlo dobro primjećuju promjene u tonu glasa, izrazu lica, pokretima i ponašanju, zbog čega mogu prepoznati da nešto nije u redu mnogo prije nego što druga osoba to otvoreno pokaže. 
Njena poruka je da komunikacija nikada nije samo ono što izgovaramo. Ponekad upravo ono što prešutimo, način na koji gledamo ili promjena u tonu glasa otkrivaju najviše o našem stvarnom emocionalnom stanju. 
Odnos svekrve i snahe često je tema brojnih porodičnih nesuglasica, a iza pojedinih sukoba kriju se mnogo dublji obrasci ponašanja koji se prenose s generacije na generaciju. Zašto žena koja je i sama nekada bila nečija snaha ponekad drugoj ženi postaje najveći izvor pritiska i neprihvaćanja? Ona ističe da je posebno zanimljivo, ali i zabrinjavajuće, što se takvi sukobi odvijaju upravo između žena koje bi, na osnovu vlastitih životnih iskustava, mogle imati više razumijevanja jedna za drugu. 
Kao jedan od razloga za ovakve obrasce ponašanja navodi duboko ukorijenjene patrijarhalne vrijednosti, koje se često prenose s koljena na koljeno i postaju dio porodičnog i društvenog naslijeđa. Za žene koje takve obrasce održavaju Marija koristi izraz čuvarice patrijarhata.
- To su kandže patrijarhata. Kada se žena tako ponaša, ja ih zovem čuvaricama patrijarhata. To je nešto neosviješteno, prenosi se s koljena na koljeno, živi u kolektivu i niko ne smije dovesti u pitanje takav sistem, objašnjava Marija.
Odgovornosti žena je da prepoznaju naslijeđene obrasce ponašanja i odluče da ih ne prenose dalje. 
Podrška među ženama ne podrazumijeva samo razumijevanje vlastitih iskustava nego i spremnost da se prekine krug kontrole, rivalstva i povređivanja, zaključuje Marija. 
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...