Oslobođenje Podcast | Podcast kostenlos online hören

Verfügbare Folgen

5 von 668

Saša Kajkut: Fudbal je ljubav i strast koja te pokreće - (IN)Direkt
Send us a textSaša Kajkut jedan je od fudbalera koji su svojim igrama obilježili jedan period premijerligaškog takmičenja. Kajkut spada u red najboljih napadača koji su igrali na terenima u BiH, a sa njim smo razgovarali u sjajnom ambijentu hotela Jelena u Banja Luci. Ponikao je u Borcu iz Banja Luke u kojem je dobio priliku kao omladinac da debituje za prvi tim, a s obzirom na to da mu je to bio matični klub, upravo je u njemu i završio karijeru.- Sjećam se svog debija. Gradski stadion Banja Luka. Igrali smo protiv NK Čelik, kada sam dobio priliku da debitujem za Borac. Upravo protiv tima iz Zenice, gdje ću kasnije u karijeri provesti sjajne trenutke. Debi moj za Borac, pogodak za 1:0 i pobjedu, mojoj sreći nije bilo kraja, prisjetio se Saša.Debi za prvi tim je nosio sa sobom veliko breme.- Emocije su to koje ne možeš da opišeš riječima. Sa jedne strane velika čast i odgovornost, a sa druge strah da "ne uprskaš" nešto. Tada se mladim igračima nije mnogo tolerisalo. Mi smo morali kada dobijemo šansu da je iskoristimo, jer te niko ne čeka, kaže Saša. Nastupao je za pet klubova u BiH. Sa Borcem i Zrinjskim je osvojio titulu prvaka, dok je sa Borcem i Željezničarom osvojio trofej pobjednika Kupa BiH. Svojim igrama u Čeliku je stekao status miljenika navijača, a poznato je da ga je jedan navijač Zeničana istetovirao, što je jako rijedak slučaj u svijetu fudbala u Bosni i Hercegovini. - Dolazak u Čelik je otvorio neke nove perspektive. Dolazim u bh. ligu i tu sam već neko ime. Navijači su nam dali svoje srce, prihvatili nas. Kada smo osjetili koliku smo podršku imali, kolika je njihova strast i ljubav prema klubu, jednostavno ne možeš da ne daš svoj maksimum, govori Saša.Jedno vrijeme je nastupao i za ekipu Krupe, a svoju karijeru je gradio i u Hrvatskoj, Grčkoj, Moldaviji, Azerbejdžanu i Hong Kongu.Support the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
--------
1:52:26
--------
1:52:26
Christian Schmidt: RS je samo dio BiH i to svi trebaju poštovati - Direktno sa Vildanom
Send us a textTri cijele sedmice trajali su pregovori u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, u Ohiou, da bi 21. novembra 1995. godine nastao dokument poznat kao Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini. Parafirali su ga - u Parizu 14. decembra i potpisali - tadašnji predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Svjedočili su - u ime Evropske unije španski premijer Felipe Gonzales, američki predsjednik Bill Clinton, francuski predsjednik Jacques Chirac, britanski premijer John Major, njemački kancelar Helmut Kol i ruski premijer Viktor Černomirdin. Dakle, Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina su potpisnice Sporazuma, a garanti su zemlje koje su predstavljali pobrojani međunarodni dužnosnici. 30 godina kasnije naš Ustav je Aneks IV iz Daytona, euroatlantske integracije napreduju puževim korakom, a veliki narodni magovi svaki dan nasrću na Dayton, nimalo spremni da ga unaprijede. No, mir je sačuvan.Gost nove epizode Direktno sa Vildanom Selimbegović, dio je Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt. Iskusni njemački političar - a ne turista, kako ga neki nazivaju - mandat šefa OHR-a preuzeo je 1. augusta 2021. godine, a da radi svoj posao možda ponajbolje svjedoči količina napada koju trpi na dnevnoj bazi. Uvjet da se zatvori OHR je famoznih 5+2: dokle smo? Hoće li se umiješati u problem državne imovine?Support the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
--------
50:20
--------
50:20
Amila Buturović: Nemamo bosanski nacionalizam - mi imamo nacionalizam u BiH - O prostoru
Send us a text- Susreti poput ovog su mi dokaz da dijalog, koliko god da je kratak, ne mora biti sveden samo na razmjenu riječi, već da se sa pravim ljudima može pretvoriti u priliku za stvaranje smisla i otvaranje vidika za nova razmišljanja i rad, ovako je prof. Amila Buturović opisala susret i razgovor sa našim Amirom Vukom Zecom.Amila je profesorica i istraživačica koja već dugo živi i radi u Kanadi, ali koja svojim radom i promišljanjem neprestano i iznova otvara prostore sjećanja, identiteta i kulture Bosne i Hercegovine.Rođena je i odrasla u Sarajevu, gdje je diplomirala orijentalistiku. Zahvaljujući Aga Khanovoj stipendiji, svoje postdiplomske studije nastavila je na Univerzitetu McGill u Montrealu, gdje je magistrirala i doktorirala na Institutu za islamistiku. Tokom akademskog formiranja boravila je i istraživala u Turskoj, Indoneziji i Sjedinjenim Američkim Državama, gradeći jedinstvenu perspektivu o povezanosti kulture, religije i prostora.Njen rani akademski interes bio je usmjeren na srednjovjekovnu arapsko-islamsku misao i kulturu, ali su je ratna dešavanja u BiH usmjerila ka novim temama - kulturološkim pitanjima vezanim za BiH u osmanskom periodu, te načinu na koji prošlost oblikuje naše savremeno razumijevanje identiteta i nasljeđa.U posljednjih nekoliko godina Amila svoj istraživački fokus usmjerava ka kulturi zdravlja, sa posebnim naglaskom na okultnim praksama i ezoteričnim učenjima. U saradnji sa Zemaljskim muzejom Bosne i Hercegovine, proučava artefakte koji svjedoče o dugotrajnoj prisutnosti tajanstvenih znanja i vjerovanja na ovim prostorima - spajajući arhivske pisane izvore s materijalnom kulturom. Kroz taj rad, ona pokušava vratiti u žižu kulturnog pamćenja jedan složen, često zanemaren sloj bh. baštine.U razgovoru sa Amirom Vukom Zecom, otvorene su teme koje su istovremeno lične i univerzalne - prostor, baština, kultura sjećanja, odnos prošlosti i budućnosti, tajanstvene nauke, pa čak i one, kako Amila kaže, „puke banalne politike“ koje neizbježno određuju naš svakodnevni život.Epizoda podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom, u kojoj je gostovala Amila Buturović, donosi razgovor koji nadilazi gSupport the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
--------
1:14:20
--------
1:14:20
Vesna Pisarović: Napisala sam Deenu In the disco i rekla “bez finala mi nema u BiH” - Opet Laka 096
Send us a textVesna Pisarović jedna je od rijetkih regionalnih umjetnica koja je iz pop vrhunca početkom 2000-ih uspješno prešla u potpuno drugačiji muzički svijet, a ovog petka dolazi u naš, Opet Laka svijet. Rođena u Brčkom, odrasla u Požegi, karijeru je započela hitovima koji su je lansirali među najtraženija imena hrvatskog popa, a pobjeda na Dori 2002. i nastup na Eurosongu samo su učvrstili taj status.Dok su se na radiju vrtjele “Da znaš” i “Dolje na koljena”, njen privatni život izgledao je sasvim drugačije.- Bila sam prva godina fonetike i kroatistike, živjela sam sa 15 cimerica, imala dvije majice i jedne traperice i onda se pojavila “Da znaš” i odjednom su me svi počeli zvati. Bila sam potpuno nespremna za takvo nešto, priznaje Vesna.Jedan poziv iz tog perioda pamti i danas. Bila su to vremena fiksnih telefona, kada se cijela jedna generacija zabavljala nasumičnim zvanjem brojeva.- Javi se neko: “Dobar dan, Arsen Dedić pri telefonu.”, mislim se - tko je ovaj manijak i spustim slušalicu. A stvarno je bio Arsen, ispričala je kroz smijeh.Iza kulisa je bila “samo jedna djevojka” koja se još uvijek pokušavala snaći između studentskog života i zvjezdanog statusa, pa tako Arsena Dedića zapravo nikada nije upoznala - bila je previše sramežljiva da bi ga potražila.Nakon pop faze bira put koji nikome nije bio očigledan - odlazi studirati jazz u Haag, pa u London, a zatim u Berlin, gdje 2012. snima “With Suspicious Minds” i potpuno mijenja svoj umjetnički izraz te na jazz sceni gradi reputaciju hrabre interpretatorice i autorice.Paralelno sa uspjesima, Vesna i dalje čuva skice, putovanja i spontane trenutke iz kojih nastaju njene pjesme. Jedna od takvih priča vezana je upravo za nekadašnju bh. pjesmu-predstavnicu na Euroviziji, “In the Disco”.- Deen je došao na jedan moj koncert u Sarajevu i rekao: “Za deset dana je izbor, samo državljani BiH mogu pisati. Možeš li i ti probati?”. Te noći sam putovala za Dubrovnik, pola spavala, pola zamišljala melodiju. Ujutro sam se probudila i imala sam je odmah. Sjećam se tog polufinala, stojimo iza scene i mislim se - ako ovaj ne prođe u finale, ja više nikada u Support the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
--------
1:33:07
--------
1:33:07
Ne bismo otišle iz BiH, ali želimo promjene - Oslobođena
Send us a textDa li škola zaista priprema mlade za život ili samo za ispite?Kako bi izgledala idealna škola kada bi o njoj odlučivali upravo oni koji u nju idu svakog dana?U novoj epizodi Oslobođene razgovaramo sa Lamijom Lapo, studenticom i srednjoškolkom Ilhanom Šoše.Iako učenici u školama uče brojne predmete poput historije, fizike i matematike, mnogi smatraju da formalno obrazovanje ne nudi dovoljno znanja koja su potrebna za svakodnevni život. Da mladi danas mogu birati šta će učiti, na spisak obaveznih predmeta našli bi se domaćinstvo, politička i finansijska pismenost. Ove teme, smatraju naše sagovornice, nisu samo korisne za svakodnevni život već i ključne za razumijevanje društva i pripremu za tržište rada. Uz to, sve više mladih ističe važnost praktičnih vještina poput pisanja CV-a, projektnog prijedloga ili javnog nastupa - znanja koja često nedostaju u formalnom obrazovanju.Kritičko mišljenje i sloboda izražavanja stavova ključni su za razvoj mladih, no učenici ističu da taj pristup nije jednako prisutan u svim školama. Dok pojedine škole potiču učenike da razmišljaju svojom glavom, analiziraju i preispituju informacije, mnoge obrazovne ustanove još uvijek se oslanjaju na tradicionalne metode učenja - gdje se znanje često „servira“, a prostor za samostalno zaključivanje ostaje ograničen. Mladi poručuju da je važno širiti model obrazovanja koji razvija samostalnost, argumentirano mišljenje i kreativnost.Sve više mladih susreće se s umjetnom inteligencijom i njenim utjecajem na učenje, kreativnost i svakodnevni život. I dok jedni u AI alatima vide korisnu podršku u obrazovanju, drugi smatraju da ona može ugroziti autentičnost učenika i njihov način razmišljanja. Generacija Z sve češće postavlja pitanje: gdje treba povući granicu između tehnologije i ličnog doprinosa u procesu učenja?Lamija i Ilhana jasno poručuju da budućnost obrazovanja mora biti usmjerena ka razvoju praktičnih znanja, kritičkog mišljenja i odgovornog korištenja tehnologije. Obrazovanje treba da odgaja samostalne, znatiželjne i kreativne pojedince, one koji ne uče samo napamet, već razmišljaju, propituju i stvaraju. Jer upravo takvo obrazovanSupport the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
--------
53:12
--------
53:12