Oslobođenje Podcast

Send us Fan Mail
Naš je gost, u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, Igor Stojanović, do izbora novog vrha Federacije njen potpredsjednik. No, upravo je on taj živi dokaz da Sarajevo drži do svoje etničke šarolikosti: na listi SDP-a, naime, u izbornoj jedinici 11 za federalni parlament bio je treći. Pa je ipak s 4.600 osvojenih glasova - još nedostaje provjera jednog biračkog mjesta -
ubjedljivo osvojio mandat. 
Rijetko, zaista iznimno rijetko se događa da nositelja liste, a SDP je iz nekog razloga odlučio da to bude Nerin Dizdar, ministar u federalnoj Vladi, neko preskoči. Sarajlije u pet općina - Centar, Novo Sarajevo, Stari Grad, Vogošća i Ilijaš - koje glasaju za ovu listu, nisu imali dilema, pa je jedan osvojeni SDP-ov mandat pripao našem gostu. 
Kako komentira ishode izbora, je li očekivali drugačije? Koliko je realno očekivati dogovor za državnu vlast i kad? Šta misli o koaliciji SDP-SDA?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
Dijete odlazi u sobu u devet navečer, a roditelji vjeruju da spava. Međutim, ono ostaje budno uz telefon do tri ili četiri sata ujutro. Već nekoliko sati kasnije mora ustati i krenuti u školu, bez doručka i dovoljno energije. Umor pokušava nadoknaditi energetskim napitkom, a nedostatak koncentracije, nervoza i iscrpljenost postaju dio njegove svakodnevice.
Upravo je ovakva situacija bila povod za razgovor s magistricom nutricionizma Milom Babić u novoj epizodi podcasta (Ne)poznato ljudskom tijelu, u kojoj se govorilo o prehrambenim navikama djece i žena, utjecaju sna na zdravlje, ali i opasnostima restriktivnih dijeta.
Babić objašnjava da se problemi s kojima se suočavaju djeca ne mogu posmatrati odvojeno. Nedostatak sna, nepravilna ishrana, stres i fizička aktivnost međusobno su povezani, a roditelji često ne primjećuju prve znakove da je potrebno mijenjati navike.
Posebno upozorava na energetska pića, koja djeca sve češće doživljavaju kao obične slatke napitke. Jedna limenka, zavisno od proizvođača, može sadržavati od 80 do 300 miligrama kofeina, uz značajne količine dodanog šećera.
- Slažem se generalno da energetska pića nisu za taj uzrast. Problem je i generalno u svijetu, nije samo u napitku, nego da je to postala kultura, ističe Babić.
Naglašava da kofein ne može nadoknaditi nedostatak sna, a roditeljima savjetuje da umjesto stalnih zabrana i sukoba pokušaju izgraditi odnos povjerenja s djecom.
- To je najteži posao u odgoju djece, odgajati sebe, poručuje nutricionistica, dodajući da roditelji vlastitim primjerom mogu postići mnogo više nego lekcijama i galamom.
Razgovor otvara i pitanje djece koja treniraju, ali ne unose dovoljno kvalitetnih nutrijenata. Babić objašnjava zašto proteinske čokoladice i napici nisu zamjena za raznovrsnu ishranu te zbog čega suplementacija treba biti dodatak, a ne osnova jelovnika.
Drugi dio epizode posvećen je ženama koje, pokušavajući postići željenu tjelesnu težinu, često pribjegavaju strogim dijetama i drastičnom smanjenju kalorijskog unosa.
- Nekad trebate početi jesti više da biste smršali, zato što organizam naš, naravno, preživio toliko hiljada godina, nije glup, ima svoje adaptivne metode, objašnjava Babić.
Prema njenim riječima, dugotrajna restrikcija hrane može dovesti do gubitka mišićne mase, smanjenja potrošnje energije i vraćanja izgubljenih kilograma nakon završetka dijete.
Govorilo se i o takozvanom sporom metabolizmu, razlikama između žena koje imaju istu tjelesnu težinu, važnosti treninga snage i opasnostima nekontrolisanog korištenja suplemenata.
- Obavezna konsultacija ljekara prije početka korištenja bilo koje suplementacije, upozorava Babić.
Na kraju razgovora izdvojila je tri navike kojima bi trebalo posvetiti više pažnje: redovan unos povrća i vlakana, stvaranje kvalitetnih uslova za spavanje i roditeljski primjer u izgradnji zdravih prehrambenih navika.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
S Dinom Abazovićem, profesorom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Dragan Markovina razgovarao je o teškim temama na koje je, čini se, gotovo nemoguće dati konačne odgovore. Počeli su od nedavno održanih općih izbora u Bosni i Hercegovini, čiji je ishod izgledao kao povratak u 1990. godinu, s tom razlikom što je SNSD zamijenio SDS. Abazović je istakao da je važna novost na ovim izborima nova tehnologija koja je ustvari ukazala na stvarni broj ljudi u zemlji, a zaključio je kako su rezultati umnogome ovisni o činjenici da ljudi vodeće nacionalne stranke još uvijek doživljavaju više kao pokrete, nego kao partije. Što je i razlog nemogućnosti povezivanja na klasnoj osnovi. 
Daytonska struktura zemlje i činjenica da su na nekoliko prvih postratnih izbora nacionalne stranke zapravo bile moćnije od države, nakon čega su je preuzele, suštinski onemogućava stvaranje međunacionalnih stranaka i pokreta. Sve skupa dodatno koči činjenica da je, promjeni kulturne svijesti potrebno oko 60 godina. Tim povodom otvorili smo i temu prvog diskontinuiteta i stvaranja novog čovjeka od 1945. do 1990. i zatim drugog koji traje do danas, a pokušava poništiti ishod socijalističkog nasljeđa.
Razgovarali su o epohi poraza ljevice, mogućnosti pobjede fašističkih snaga u zemljama Evropske unije i pitanju zašto ljevica ostaje na kritici Zapada, Amerike i EU, a ne uspijeva ponuditi novi internacionalizam i drugačiju viziju evropske budućnosti. 
Bilo je riječi i o velikom povratku religije, o tome kako su nakon vrijednosti Oktobarske revolucije, sada dovedene u pitanje i vrijednosti prosvjetiteljstva i Francuske revolucije, od jednakosti, bratstva do vjere u progres. Postavilo se i pitanje kako danas braniti te vrijednosti kad je ono što su neupitno najavljivale, a to je svijetla i progresivna budućnost, palo u vodu.
Markovina i Abazović razgovarali su i o današnjoj Srbiji, posebno o izbjegavanju suočavanja s nacionalizmom i prošlošću u dijelu studentskog pokreta. Otvorili su i pitanje novog rata u Bosni i Hercegovini. Abazović smatra da za njega nema dovoljno ljudi spremnih da ratuju, ali da je sve drugo moguće.
Na kraju su se vratili pitanju suočavanja s prošlošću i njegovog neuspjeha: zašto nismo pronašli vlastiti model i pristup, zašto nam je pamćenje tako kratko i zašto pamćenje i sjećanje nisu isto?
Ljudi u Bosni i Hercegovini, kaže Abazović, temeljno su obespravljeni, a većina je uronjena u kolektivno „mi“. Jesmo li zato osuđeni na beskonačno loše? Možda nam nije potrebno novo bratstvo i jedinstvo, nego drugost i jedinstvo, mogućnost zajedničkog života bez potrebe da svi mislimo i osjećamo isto. A nova velika generacija, ona koja bi mogla otvoriti drugačiju perspektivu, tek se treba dogoditi.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
Ana Golić, diplomirani kozmetolog i gošća Oslobođene, upozorila je na sve raniji interes djece za kozmetičke proizvode, ali i na utjecaj društvenih mreža, influensera i poznatih ličnosti na njihove navike. 
Govoreći o tome da joj u praksi dolaze sve mlađi klijenti, Golić je istakla da postoje pokazatelji da se dobna granica ulaska u pubertet pomjera prema ranijem uzrastu, zbog čega djeca sve brže ulaze u svijet odraslih i počinju pokazivati interes za njegu kože i kozmetiku. Prema njenim riječima, mladi danas imaju pristup velikom broju informacija, koje brzo usvajaju, ali to ne znači da uvijek razumiju proizvode koje koriste i njihove namjene. 
- Oni nekad apsolutno ne znaju zašto to koriste, ali žele koristiti ono što koristi neka pjevačica, neka influencerica ili neko koga prate, za koga smatraju da je lijep i ko im je na neki način uzor, kazala je Golić. 
Dodala je da djeca često dolaze s već formiranim željama, navodeći proizvode koje već koriste i raspitujući se o tome šta bi još mogli dodati svojoj rutini njege. 
- Uvijek se trudim da poštujem njihove želje i da ih razumijem. Ali komunikacija uvijek ide ka tome: manje je više, istakla je Golić, naglašavajući važnost odmjerenog pristupa kozmetici i osvještavanja mladih o tome šta im je zaista potrebno.
Golić ističe da se njega kože mora prilagoditi uzrastu, jer ono što odgovara ženi od 30 ili 40 godina ne znači da je potrebno i djetetu od 10, 11 ili 12 godina. Upozorava i da neprimjereni proizvodi mogu izazvati alergijske reakcije i povećanu osjetljivost kože, zbog čega je važno da djeca ne preuzimaju rutine odraslih niti nasumično koriste preparate koje vide na društvenim mrežama.
- Koža je tvoj najveći organ. Sve što sada mažeš na svoju kožu ide u tvoj krvotok, objašnjava Golić, navodeći da djeci nastoji približiti potencijalne rizike na način koji mogu razumjeti. 
Čišćenje, blaga hidratacija i zaštita od sunca trebali bi biti temelj njege dječje kože, dok upotrebu brojnih kozmetičkih preparata treba izbjegavati. Roditelji pritom moraju voditi računa o sastavu proizvoda i njihovoj prilagođenosti osjetljivoj dječjoj koži. 
Na pitanje koji se sastojci nikako ne bi trebali naći u rutinama djece, Golić je ponudila jednostavan odgovor. 
- Ja ću reći vrlo jednostavno: ne treba im ništa, kazala je Golić, pojašnjavajući da, ukoliko se već uvode određeni koraci njege, oni trebaju biti jednostavni i prilagođeni potrebama dječje kože. 
Prema njenim riječima, osnovna rutina trebala bi obuhvatiti tri koraka: čišćenje kože, blagu hidrataciju i zaštitu od sunca. Kada je riječ o hidrataciji, navela je pantenol kao jedan od primjera sastojaka koji se mogu pronaći u jednostavnim proizvodima za njegu.
Golić je naglasila da ni izbor proizvoda za zaštitu od sunca ne treba prepustiti slučaju. Iako je zaštita kože od UV zračenja važan dio njege, potrebno je odabrati preparat koji odgovara uzrastu i potrebama djeteta. Istakla je da roditelji trebaju obratiti pažnju na sastav proizvoda, mogućnost začepljenja pora i potencijalne alergijske reakcije. Zbog toga smatra da roditelji trebaju biti informisani o preparatima koje kupuju djeci i voditi računa o tome da njihova upotreba bude opravdana stvarnim potrebama kože, a ne trendovima koji se nameću putem društvenih mreža.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
Čemu se možemo nadati, a od čega trebamo strahovati? 
S nama je, u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, još uvijek državni ministar spoljnih poslova, predsjednik Naroda i pravde Elmedin Dino Konaković. Njegov angažman se u proteklom mandatu mjeri važnim povratkom naše zemlje u prijestonicu Evrope, ali i raskrinkavanjem kočničara euroatlantskog puta. U narednom sazivu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine izabran je za zastupnika, a NiP se - kako je sam već više puta rekao - nadao boljem rezultatu. 
Konaković je, gostujući u podcastu Direktno sa Vildanom, govorio je o izboru novog reisu-l-uleme, protekloj izbornoj kampanji, odnosima s Evropskom unijom, međunarodnom lobiranju Milorada Dodika i formiranju nove vlasti. Posebno se osvrnuo na tvrdnje o navodnoj podršci Saudijske Arabije secesiji Republike Srpske, dokumentaciju o lobističkim aktivnostima koju je dostavio američkim institucijama, ali i na odgovornost vlastite stranke za izborni rezultat.
Kakve naša zemlja ima odnose sa Saudijskom Arabijom? Kakav je odnos službenog Washingtona danas prema našoj zemlji? Šta je NiP dobio na izborima i šta planiraju?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...