Oslobođenje Podcast

Send a text
Sarajevska Regina više od tri decenije zauzima posebno mjesto u regionalnoj muzičkoj istoriji. Osnovan 1990. godine, ovaj muzički sastav ostavio je snažan trag na pop-rock sceni bivše Jugoslavije pjesmama koje su obilježile različite generacije - od ranih hitova do Bistre vode, s kojom je Bosna i Hercegovina 2009. godine predstavljena na Eurosongu. Iza tog kontinuiteta stoji autorski i produkcijski rad Aleksandra Čovića, muzičara čija se karijera paralelno razvijala s promjenama društva u kojem je djelovao.
U novoj epizodi podcasta Opet Laka, Čović kroz razgovor otvara teme koje nadilaze muziku kao industriju te ulazi u širi društveni okvir, od odnosa kapitalizma i emocije, preko kolektivnih zabluda, do unutrašnjih lomova koji su pratili dugogodišnji rad Regine.
Razgovor se, između ostalog, zadržava na pitanju ima li ljubav danas prostora u sistemu koji sve mjeri tržišnom vrijednošću. Na Lakinu tezu da s napredovanjem kapitalizma ljubav postaje potisnuta, Čović odgovara bez zadrške.
- U kapitalizmu je ljubav vrlo upitan pojam. Što bi mi rekli još prije 35 godina: “Ljubav nije za nas”. Ako mi je nešto poražavajuće, to je, kaže.
Problem, smatra, nije u nedostatku potencijala, već u trajnoj nesposobnosti da se na Balkanu pronađe zajednička tačka.
- Mislim da su naši ljudi dovoljno talentovani i pametni, ali ne uspijevamo da nađemo tu neku nit koja nas spaja. U suštini smo isti, ali uvijek neko dođe i baci nam kosku za koju se mi uhvatimo. I onda, svakih 20, 30, 50 godina sve ispočetka - katastrofa, kazao je Čović.
Nezaobilazna tema razgovora su i unutrašnji lomovi unutar benda, uključujući razlaz s dugogodišnjim pjevačem Davorom Ebnerom i kasnije pokušaje pravnog prisvajanja imena benda. 
- Nisam želio da Davor i ja završimo na sudu. On je napravio glupost. Otišao je iz benda 2020. godine, u vrijeme korone, a onda je 2023. pokušao da prijavi ime u Zavodu. To je u početku prihvaćeno, ali je napravio grešku jer je želio zaštititi naziv logotipom čiji sam ja vlasnik i tu se ta priča morala zaustaviti, objašnjava.
Cijelu situaciju, kaže, doživljava kao nepotrebnu.
- Ljudi su uvijek znali da su to moje pj
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
U novoj epizodi Oslobođene s integrativnom nutricionisticom Dženitom Mustafić govorimo o poremećajima u ishrani kao odrazu odnosa prema sebi, a ne samo prema hrani. Otvaramo teme uticaja hrane na raspoloženje i anksioznost, dijetne kulture i ciklusa restrikcije, prejedanja i krivice u koje žene često upadaju. Poseban fokus je na Hashimoto sindromu, mitovima o „idealnoj ishrani“ i tome kako izgleda zdrav, slobodan odnos prema hrani i tijelu bez straha i perfekcionizma.
Kako ističe Mustafić, san je jedan od ključnih stubova zdravlja, ravnopravan s ostalim principima lifestyle medicine. Ova medicina počiva na šest postulata zdravog života koji su međusobno povezani i jednako važni: ishrana, san, fizička aktivnost, izbjegavanje toksičnih supstanci, socijalni odnosi i duhovnost.
- Hrana nije iznad svega ostalog. Sve ide paralelno, naglašava Mustafić. 
Posebno važnim smatra socijalni aspekt života. 
- Najopasnija rečenica je: "Meni ne treba niko, ja mogu sve sama", ističe Mustafić. 
Šesti postulat zdravog života je duhovnost, koja ne mora biti isključivo religijska. 
Sa Mustafić smo razgovarali i o emocionalnom prejedanju i zašto hranu često ne prepoznajemo kao oblik zavisnosti.
- Hrana može biti droga i o tome se vrlo rijetko govori javno, ističe Mustafić. 
Iako hrana može biti lijek, podsjeća na Hipokratovu misao da ona u isto vrijeme može biti i otrov. Presudna je količina, a ne sama namirnica. 
Poremećaji u ishrani predstavljaju složene psihološke obrasce koji daleko nadilaze samu hranu i tjelesnu težinu. Anoreksija se najčešće manifestuje kroz intenzivan strah od debljanja, odbijanje hrane i iskrivljenu percepciju vlastitog tijela, čak i u stanju ozbiljne ​pothranjenosti. Bulimiju karakteriše ciklus nekontrolisanog prejedanja praćen kompenzacijskim ponašanjima poput povraćanja, gladovanja ili pretjeranog vježbanja, pri čemu tjelesna težina često ostaje u granicama normale, što otežava rano prepoznavanje problema. Ortoreksija, s druge strane, uključuje opsesivnu potrebu za "zdravom" ili "čistom" ishranom, uz izražen strah od namirnica koje se doživljavaju kao štetne, što često vodi ka izbacivanju ci
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
U novoj epizodi podcasta Životna škola razgovaramo s Milošem Stevanovićem, advokatom i poduzetnikom, vlasnikom Standard Prva grupacije, koja obuhvata računovodstvo, porezno zastupanje, agenciju za nekretnine i softversku kuću, te advokatsku kancelariju Stevanović. Povod susreta je i njegova autobiografska knjiga Let bez prestanka. Trenutno obavlja funkciju savjetnika direktora kompanije Srbijagas, a u ranijem periodu bio je savjetnik ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske, ministra poljoprivrede i šumarstva RS-a, te menadžmenta Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Stevanović je govorio o svojim prvim poslovima i zaradi, od časopisa SM Press do enciklopedije o Simpsonovima, uz napomenu da autorska prava nisu tada uopšte bila aktuelna.
U segmentu o izboru prava kao profesije kaže da se i dan danas ne osjeća samo kao advokat, opisuje kako je uz majku, koja je bila sudija, učio sistem, kao dječak posmatrao suđenja i bio fasciniran, ali i da je zapravo želio biti programer, što danas prenosi kroz IT firmu. Spominje i krizu na prvoj godini, te studentsko snalaženje: simultane prevode, pisanje radova i priznaje da je polagao ispite za druge ljude, pa odmah dodaje iz današnje perspektive: „Apsolutno nezakonito i bezobrazno.“
Posebno mjesto ima priča o princu Saudijske Arabije, te saudijskoj kompaniji koja je trebala u Bijeljini da postavlja solarne panele, ali je nestala preko noći uz velika dugovanja.
Otvara se i tema politike, period kada je bio gradski menadžer u Bijeljini, i cijene koju je platio zdravljem, uz operaciju štitne žlijezde, te zaključak da politika nije mjesto za njega.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
Faruk Hadžibegić jedan je od igrača i trenera iz naše države koji su svojim igrama i ponašanjem tokom igračke karijere stekli status legende. Sa druge strane, svojim odnosom i ljudskim vrlinama izvan terena imaju status uvijek rado viđenog prijatelja i vrlo zahvalnog sagovornika. Ova legenda je gost nove epizode podcasta (IN)Direkt.
Svoj fudbalski put je započeo u klubu sa Koševa, sa kojim je prošao sve kategorije, a kruna karijere je svakako bilo osvajanje titule prvaka Jugoslavije u sezoni 1984/85. 
Bila je to generacija koja je odrastala na stadionu Koševo i koja je nakon završetka karijera ostala na okupu. Prijateljstva su ostala za cijeli život, a odnos među njima nije prijateljski, nego bratski, porodični. Jer kako znaju istaći Hadžibegić i njegovi saigrači u svojim javnim istupima, "mi nismo bili samo saigrači, mi smo braća, porodica", jedna je od rečenica koju ćete čuti tokom razgovora sa njima. 
Posebno je interesantna priča kako je stvoren šampionski tim Sarajeva. spoj trenera i igrača koji su ponikli na Koševu, uz par momaka koji su stigli u svlačionicu napravili su sjajan podvig u tom periodu.
- Boško Antić, Boško Prodanović i Mirso Fazlagić u stručnom štabu zajedno sa Svetom Vujovićem kao direktorom i Miletom Markićem kao predsjednikom, napravili su jednu sjajnu atmosferu. Došao je Davor Jozić, Dragan Jakovljević, Slaviša Vukičević, Brko i Keli su otišli vani, ali smo napravili jednu mlađu ekipu i mi smo krenuli na titulu i bili smo ubijeđeni da ćemo biti prvi, govori Hadžibegić.  
Hadžibegić je nakon osvajanja titule sa Sarajevom, karijeru gradio u Španiji i Francuskoj, gdje je uspio da ponovi sjajne igre i dobije status legende.
Neizostavna je priča o nastupima za reprezentaciju Jugoslavije, gdje je ostavio dubok trag i treći je fudbaler po broju nastupa za selekciju bivše države, odmah iza Dragana Džajića i Zlatka Vujovića. 
Po završetku fudbalske karijere radio je kao trener u više klubova, a za njega posebno bitan je bio angažman u FS Bosne i Hercegovine. Od prvog dana stvaranja državnog saveza Hadžibegić je bio aktivno uključen u rad saveza. Dva puta je radio i kao selektor Zmajeva, na šta
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
Siniša Karan je novi predsjednik Republike Srpske, SNSD je sinoć proglasio pobjedu napominjući da je njihov kandidat - kada se sve sabere - dobio više glasova nego na izborima u novembru prošle godine. Univerzitetski profesor Branko Blanuša, u međuvremenu izabran za predsjednika SDS-a, nešto ranije je priznao poraz, upozoravajući na zloupotrebe javnih resursa u izbornom procesu. Na ponovljenim izborima na 136 biračkih mjesta, u 17 gradova i općina, pohvalio se sinoć Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, Karan je pobijedio na 134. 
MUP Republike Srpske zabilježio je 17 incidenata, Sanja Vulić je inicirala jedan, prijavljujući policiji da ju je promatrač SDS-a neovlašteno fotografirao, a drugi isuviše dugo buljio - kako je kazala - u njezin identifikacijski dokument. Gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović objavio je ozbiljna kršenja izbornih pravila, skrećući pažnju na kupovinu glasova. Danima ranije govorilo se javno o cijenama - navodno je glas za SNSD nagrađivan sa 500 maraka, a neizlazak na birališa 100. 
No, pobjednik Siniša Karan sinoć se zahvalio svima - i onima što su glasali za njega i onima koji su ostali kod kuće, a rekao je da će biti predsjednik baš svima jer nisu bili izbori već plebiscit za Republiku Srpsku. SNSD-ovi govornici i njihovi koalicijski partneri sinoć su se najviše hvalili kako se pobijedili političko Sarajevo i visokog predstavnika Christiana Schmidta, a Darko Banjac je Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine poručio da proglasi Karana za pobjednika inače će sljedeći izbori biti za predjsednika države Republika Srpska.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegovićekonomistica Svetlana Cenić, poznavateljica prilika u cijeloj zemlji i vrsna analitičarka finansijskih transakcija svake vrste. 
Je li očekivala ovakav rasplet i kako bi rezimirala jučerašnji izborni dan i šta to Karan može uraditi?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...