Partner im RedaktionsNetzwerk Deutschland
PodcastsComedyOslobođenje Podcast

Oslobođenje Podcast

Oslobođenje
Oslobođenje Podcast
Neueste Episode

Verfügbare Folgen

5 von 675
  • Branislav Krunić: Mi smo inteligentna nacija, nismo sprinteri, ni trkači - (IN)Direkt
    Send us a textBranislav Krunić jedan je od onih koji su svojim kvalitetom i sjajnim igrama ostavio dubok trag u bh. fudbalu.Rođeni Trebinjac je nastupao za Leotar, u kojem je ponikao, i Borac sa kojim je osvajao titulu prvaka, a svakako će ostati zapamćena ona koju je u sezoni 2002/2003 osvojio sa svojim matičnim klubom. Bila je to prva sezona zajedničke lige na prostoru cijele Bosne i Hercegovine.U prostoru hotela Jelena u Banjoj Luci u kojoj smo razgovarali sa našim gostom, koji nam je prenio svoja iskustva igranja tokom svoje bogate karijere.- Ja sam cijeli život u fudbalu. Moj jedini san je bio da budem fudbaler. Odrastao sam na stadionu Police i za mene je bila čast kada bi nas pozvali da igramo predigre. Kada bi nas pozvali da dodajemo lopte to bi za nas bilo kao da smo igrali utakmicu. Moj debi je bio protiv Glasinca, u kupu sa 17 godina. Prvu utakmicu smo dobili 2:1, ali nismo uspjeli sačuvati prednost. Sjećam se da je bio veliki snijeg, nismo mi iz Trebinja navikli na takve uslove. Mi smo tada svi trenirali na glavnom terenu, koji je bio jako kvalitetan. Para nije bilo, igralo se za neke pakete i takve stvari. Kasnije su došli i novci, ali ja sam uvijek to gledao na način da će novac doći i bio sam sretan što igram i bavim se fudbalom prije svega, prisjetio se Branislav.Pored toga što je nastupao za Leotar i Borac, Krunić je svoju karijeru gradio u Sloveniji, i Ukrajini, a kako kaže najviše je uživao igrajući u Rusiji. Upisao je šest nastupa za reprezentaciju Bosne i Hercegovine, na šta je kako sam kaže jako ponosan.- Bio sam prvi igrač iz zajedničke lige koji je iz Republike Srspke dobio poziv u reprezentaciju BiH. Znam kada sam ušao u igru protiv Njemačke, trčao sam gore-dole, čak sam bio u prilici da postignem pogodak, igrao sam neko desno krilo. Igrati pored Hibića, Salihamidžića, trenirati sa njima, bila je velika stvar za mene. I to mi je puno pomoglo u karijeri, ističe Branislav. Danas se bavi trenerskim poslom i obavlja funkciju selektora mlade reprezentacije Bosne i HercegovinSupport the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
    --------  
    1:59:36
  • Tanja Topić: Dodiku se više ni Vučić neće javljati na skrivene brojeve - Direktno sa Vildanom
    Send us a textU kampanji nije bilo ružnih riječi. Ovom rečenicom je Milorad Dodik - u izbornoj noći - počeo svoju tiradu uvreda, usmjerenu na Darka Babalja, SDS-ovog zastupnika u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Uz prijetnje Babalju, lider SNSD-a nije propustio izreći svoju ubjedljivo najčešće korištenu optužbu, koju izgovara kao najteži srpski grijeh: grešnik ide u Sarajevo i druži se s Muslimanima! Svoj otrovni jezik mržnje demonstrirao je u Istočnom Sarajevu, promovirajući Sinišu Karana, za koga jednako obećava da je isti on: cijeli se svijet zgrozio i osudio njegovu mržnju, no on ne staje, i prije nego je dopustio Karanu da išta kaže, ponovio je svoje dobro znane objede na račun Zapada, Evrope, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, bivšeg američkog ambasadora... Nije Dodik jedini primitivac na ovdašnjoj političkoj sceni, ali je ubjedljivo najglasniji.S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović Tanja Topić, novinarka, politička analitičarka i aktivistica za ljudska prava.Jesu li rezultati izbora u Republici Srpskoj iznenađenje? Koliko su mediji krivi za jezik mržnje? Društvene mreže vrve političkim lažima, kome ljudi vjeruju? Support the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
    --------  
    55:18
  • Doktor otkriva naš prirodni štit tijela: Lizozim - enzim budućnosti - (Ne)poznato o ljudskom tijelu
    Send us a text"Otkriće lizozima pobudit će jednog dana veći interes od otkrića penicilina.". Ovo je rečenica slavnog nobelovca Alexandera Fleminga koji je 1922. godine otkrio ovaj enzim, a šest godina poslije i penicilin.U najnovijoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu razgovaralo se o supstanci koja živi u našem organizmu od prvog dana, ali o kojoj većina, a i dobar dio stručne javnosti i dalje zna vrlo malo. Tema je lizozim, prirodni enzim koji djeluje kao svojevrsni urođeni antibiotik.Gost podcasta bio je dr. Aziz Šukalo, direktor Sektora za podršku tržištima i direktor za Regiju Bosne i Hercegovine za Bosnalijek, čovjek koji se lizozimom bavi i naučno i praktično već decenijama. Rezultat tog rada je knjiga „Lizozim - enzim budućnosti“, a upravo taj enzim bio je u središtu razgovora.- Lizozim je enzim budućnosti i tako smo dali naziv ovoj knjizi. Poznati škotski naučnik Alexander Fleming je izumio penicilin, međutim, ono što se ne zna, on je u novembru 1921. tražio tada lijek, nešto što će izliječiti infekcije, a tada su ljudi masovno umirali od infekcija. U tom svom radu on je kihnuo. Nakon desetak dana vidio je na jednom mjestu jedan krug na Petrijevoj posudici koji uopšte nema bakterija i onda je shvatio da taj sekret iz nosa ubija te bakterije. On je shvatio da taj enzim odnosno lizozim, rastvara te bakterije, pojasnio nam je dr. Šukalo.Prema njegovim riječima, danas je Bosnalijek svjetski lider u proizvodnji lijekova, upravo na bazi lizozima.Lizozim se, objašnjava, nalazi u pljuvački gdje klasična fiziologija ističe njegovu ulogu u varenju hrane, ali je njegova prava funkcija odbrana usne šupljine. Prisutan je u nosnom sekretu, u suzama, u majčinom mlijeku, u želudačnom sekretu i u crijevima, gdje učestvuje u formiranju mikrobioma.Kada je riječ o lijekovima i lizozimu, dr. Šukalo pojašnjava da se humani lizozim koji se koristi za izradu lijekova dobija iz bjelanceta jajeta te naglašava da činjenica da se lijek dobija iz jajeta ovom principu liječenja daje dodatnu vrijednost.Činjenica je da savremeni svijet muku muči s bakterijskom rezistencijom. Procjenjuje se da u EU  godišnje oko 25.000 ljudiSupport the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
    --------  
    1:03:24
  • Nihad Kreševljaković: Volio bih da Banjaluka navija za BiH i kad ne igra protiv Turske - U kontru
    Send us a textGost podcasta U kontru sa Draganom Markovinom bio je Nihad Kreševljaković, direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS i jedan od najznačajnijih kulturnih radnika u Bosni i Hercegovini. Autor je više fotomonografija, uključujući Tunel spasa, Enciklopediju opsade Sarajeva i Žene opkoljenog Sarajeva, kao i suosnivač Udruženja građana Videoarhiv - Biblioteka Hamdija Kreševljaković, počasni ataše za kulturu Ambasade San Marina u BiH i dobitnik evropske nagrade KAIROS. Od 2023. godine predaje na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu predmet Teatar pod opsadom.Sa Markovinom razgovarao je o programu ovogodišnjeg MESS-a, o zajedničkoj aktivističkoj crti koja povezuje mnoge predstave festivala, te o ulozi umjetnosti u društvenom angažmanu i kulturi sjećanja.Kreševljaković se osvrnuo i na šire političke i društvene teme. Govorio je o odnosu svijeta i Bosne i Hercegovine prema genocidu u Gazi, o cinizmu Evropske unije i pitanju pripadnosti Bosne i Hercegovine zapadnom svijetu. Analizirali su i moguće posljedice povlačenja međunarodnih fondacija i diplomacije iz BiH, promišljajući o dosadašnjem bilansu ulaganja, posebno USAID-a, te o tome šta bi takve promjene značile za kulturni i društveni život zemlje.Posebno su se dotakli i ostavštine Al Jazeere Balkans te njenog doprinosa regionalnom medijskom prostoru. Razgovor je obuhvatio i odnos Sarajeva s drugim bh. gradovima, mogućnosti stvaranja drugačije komunikacije i dinamike u zemlji, kao i planove za budući razvoj i reformu samog festivala MESS.Support the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
    --------  
    1:14:27
  • Nermin Puškar: Kažu Slovenci hladni, a ja sam od njih dobio neizmjerno mnogo ljubavi - Opet Laka 097
    Send us a textPostoji muzika koja nas vrati u neko vrijeme i postoje glasovi koji to vrijeme ožive čim ih čujemo. Takav je glas Nermina Puškara - onaj koji prizove sve one godine kada smo se učili hrabrosti, kada smo ludo voljeli i odrastali, brže nego što smo to željeli.“Dani prolaze” i “Jednom kad sve ovo…” zato nikada nisu bile samo pjesme, one su postale naš mali zajednički dnevnik, a kroz susret dva stara prijatelja nakon 25 godina, u podcastu Opet Laka zajedno otvaramo te dragocjene stranice sjećanja. Rođen u Bihaću, odrastao u Cazinu, Nermin Puškar je prve ozbiljnije korake napravio u grupi Krug, a onda je uslijedilo poglavlje koje ga je trajno upisalo u pop-rock mapu regiona - godine sa sarajevskim bendom Knock out i album “Jednom kad sve ovo…” iz 2001. koji se danas smatra jednim od najvažnijih poslijeratnih pop-rock izdanja.No, Knock Out za Pušku nije bio samo bend koji će obilježiti publiku. Bio je to početak pripadanja i prvi pravi osjećaj da se nešto veliko dešava baš tu i tada i baš u tom periodu, dok je bend rastao, pojavila se prilika koja ga je mogla odvesti daleko od Sarajeva.Po povratku iz Amerike, a nakon odlaska iz Knock outa, Puškar se okreće samostalnom putu. 2007. snima i objavljuje svoj debi album “Novi svijet”, čime započinje novo poglavlje, ono u kojem se potpisuje kao kantautor, producent i neko ko gradi vlastiti zvuk, nakon čega odlučuje otići u Ljubljanu.- Misao vodilja mi je bila - blizu je Zagreb, pjevam na jeziku koji svi razumiju, možda će se nešto otvoriti. Ali kad se čovjek presadi, treba vremena da pusti pupoljak. Meni su trebale dvije-tri godine da pustim prvi. Uletio sam u dobru ekipu - Dejan Radičević, Žare Pak, a pjesma “Sigurni” je tada bila hit. Radio sam i Merlinu back vokale na Koševu i to su bili trenuci po kojima su me ljudi prepoznavali. I onda su počeli stizati angažmani, govori on.Puškar se u razgovoru prisjeća i stvari koje ne bi stale u klasično biografsko poglavlje, ali jesu presudne za njegov put.- Moj prvi bubnjar u Ljubljani bio je iz Laibacha. Posudio mi je pare za gorivo da odem na turneju. Toliko o tome da su Slovenci hladni - to je stereotip koji prezireSupport the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
    --------  
    1:28:57

Weitere Comedy Podcasts

Über Oslobođenje Podcast

Podcast platforma medijske grupacije Oslobođenje, jedinstven prostor - po tvojoj mjeri.
Podcast-Website

Höre Oslobođenje Podcast, Kaulitz Hills - Senf aus Hollywood und viele andere Podcasts aus aller Welt mit der radio.at-App

Hol dir die kostenlose radio.at App

  • Sender und Podcasts favorisieren
  • Streamen via Wifi oder Bluetooth
  • Unterstützt Carplay & Android Auto
  • viele weitere App Funktionen
Rechtliches
Social
v8.0.5 | © 2007-2025 radio.de GmbH
Generated: 12/3/2025 - 6:20:08 AM