Oslobođenje Podcast

Send us Fan Mail
U novoj epizodi podcasta U kontru sa Draganom Markovinom, razgovaramo s Draganom Komadinom, redovnim profesorom na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, dramaturgom i redateljem s bogatom karijerom te višegodišnjim umjetničkim savjetnikom Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.
Razgovor otvaraju pričom o tome kako je Komadina iz ratom podijeljenog Mostara došao na studij u Sarajevo i ondje ostao raditi na Akademiji. Njegov životni put, od planova da studira Filozofski fakultet u Sarajevu, preko mobilizacije u HVO i ratnih godina provedenih u Mostaru, do odlaska na studij u Sarajevo među prvima nakon rata, govori o tome kako su normalni ljudi mogli ostati takvima i u nevremenu.
Markovina i Komadina razgovaraju o studiju i prilagodbi Sarajevu, Komadininom prvom odlasku u istočni dio Mostara kao novinara Radija Herceg-Bosne te priči o njegovu ocu koji je još 1994. godine, u vrijeme kada se gradom moglo prelaziti samo uz dokumente, otišao do Starog grada vidjeti što ima na Tepi.
U razgovoru se otvaraju i teme Komadinine karijere, prijepora oko izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, kultne predstave Ajmo na fuka, koju je napravio sa Sašom Oručevićem i Robertom Peharom, te Logorijade, posvećene dnevniku Ilije Jakovljevića iz Stare Gradiške.
Posebno mjesto zauzimaju pitanja mržnje u Mostaru, odnosa ljudi koji su nakon rata došli u grad prema drugoj strani i ljudima, zajedničkih predstava Hrvatskog narodnog kazališta i Narodnog pozorišta u Mostaru te mogućnosti da se grad u dogledno vrijeme zaista sastavi. Koliko kultura i kultura sjećanja mogu pomoći u tom procesu i koliko su saradnja i razgovor važni u društvu koje je i dalje duboko podijeljeno?
Markovina i Komadina govore i o Zrinjskom, dokumentarnom filmu koji je Komadina snimio o tom klubu, kao i o tome dolaze li studenti iz Mostara u Sarajevo i vraćaju li se nakon studija raditi u svoj grad.
Iako na današnji Mostar i događaje koji su ga oblikovali ne gledaju na isti način, što tijekom razgovora nisu ni skrivali, ovaj razgovor pokazuje zašto je važno razgovarati i onda kada nema potpunog slaganja. Komadina vjeruje u stvari koje iscjeljuju i radi na njima. Nova epizoda podcasta U kontru donosi razgovor o Mostaru, ratu i njegovim posljedicama, kulturi, sjećanju, podjelama, ali i o ljudima koji, unatoč svemu, vjeruju da se može graditi nešto zajedničko.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
Brigadni general James C. Fowler, zapovjednik NATO stožera u Sarajevu, gostujući u podcastu NATO-a za BiH, govorio je o potrebi povećanja ulaganja u Oružane snage Bosne i Hercegovine, njihovoj modernizaciji i važnosti osiguravanja stabilnog proračuna za razvoj obrambenih kapaciteta države. 
Osvrćući se na složenu političku situaciju u BiH i mogućnost postizanja dogovora o većim izdvajanjima za vojsku, general Fowler izrazio je nadu da će nadležne institucije prepoznati važnost i vrijednost Oružanih snaga te njihovu ulogu u službi države i njezinih građana. 
- Nadam se da će vlasti prepoznati vrijednost Oružanih snaga i razumjeti što one znače za ovu državu, poručio je Fowler.
Kao jedan od konkretnih primjera njihove važnosti izdvojio je angažman pripadnika Oružanih snaga BiH tijekom šumskih požara, kada su vojni helikopteri i vojnici na terenu danima sudjelovali u akcijama gašenja i sprječavanja širenja vatre. Podsjetio je na kontinuirane operacije koje su trajale oko 45 dana, tijekom kojih su helikopteri izbacivali vodu na požarišta u planinskim područjima, dok su vojnici na terenu pomagali u borbi protiv vatrene stihije.
- To je iznimno korisno za ovu državu. Oružane snage spremne su obavljati takve zadaće i pružati pomoć kada je to potrebno, istaknuo je zapovjednik NATO stožera u Sarajevu. 
Govoreći o modernizaciji vojske, Fowler je naglasio da je za razvoj sposobnih i održivih Oružanih snaga nužno osigurati odgovarajuća financijska sredstva. Upozorio je kako se, bez stabilnog proračuna, otvara pitanje opsega i strukture vojske, njezine održivosti te mogućnosti prilagodbe raspoloživim sredstvima. 
Prema njegovim riječima, NATO-ov cilj izdvajanja dva posto bruto domaćeg proizvoda za obranu predstavlja važan orijentir i za Bosnu i Hercegovinu. 
- Kada bi Bosna i Hercegovina izdvajala dva posto BDP-a za obranu, imala bi vrlo sposobne Oružane snage i bila bi na razini svojih partnerskih zemalja, ocijenio je Fowler. 
Uspoređujući izdvajanja za obranu u regiji, naveo je kako se u Bosni i Hercegovini izdvaja oko 0,7 posto BDP-a, dok je za Srbiju naveo približno jedan posto. Istaknuo je da, unatoč ograničenim sredstvima, Oružane snage BiH ostvaruju značajne rezultate i pružaju više nego što bi se moglo očekivati s obzirom na resurse kojima raspolažu.
- S obzirom na ono što im je na raspolaganju, mislim da daju više nego što imaju“, poručio je. 
Fowler je izrazio optimizam da bi s uspostavom novih vlasti moglo biti prostora za razgovore o povećanju obrambenog proračuna i stvaranju sposobnih oružanih snaga koje su potrebne Bosni i Hercegovini. 
Članstvo u NATO-u za Bosnu i Hercegovinu predstavljalo bi veliku priliku ne samo u sigurnosnom i političkom smislu nego i u pogledu gospodarskog razvoja, privlačenja investicija i otvaranja novih radnih mjesta, istaknuo je to brigadni general James C. Fowler, govoreći o konkretnim koristima koje bi članstvo u Sjevernoatlantskom savezu donijelo jednoj manjoj državi poput Bosne i Hercegovine. 
Fowler smatra da bi ulazak BiH u NATO značio snažnije sigurnosne garancije i veću stabilnost, što bi pozitivno utjecalo i na povjerenje domaćih i stranih investitora. 
- Mislim da bi članstvo u NATO-u bilo ogromna prilika za ovu zemlju, poručio je Fowler, podsjećajući da su među susjednim i regionalnim državama koje su već postale članice Saveza Slovenija, Hrvatska, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Prema njegovim riječima, iskustva država koje su pristupile NATO-u pokazuju da sigurnost i politička stabilnost stvaraju povoljnije uvjete za gospodarska ulaganja. Kao ilustraciju naveo je podatak da je u pojedinim primjerima, u razdoblju od pet godina nakon ulaska u NATO, zabilježen rast BDP-a od približno 50 posto.
- NATO jamči sigurnost i stabilnost, a to su čimbenici koji potiču ulaganja u neku zemlju, objasnio je Fowler.
Dodao je kako približavanje euroatlantskim integracijama podrazumijeva i provedbu važnih reformi, veću transparentnost institucija te transparentnije poslovne procese i financijske transakcije. Sve to, smatra, može dodatno ojačati povjerenje investitora i stvoriti uvjete za dugoročan gospodarski napredak.
Govoreći o mogućim učincima takvog razvoja na Bosnu i Hercegovinu, Fowler je ocijenio kako bi eventualni gospodarski rast usporediv s primjerima pojedinih članica NATO-a predstavljao izniman iskorak za državu.
Fowler je naglasio kako u Bosni i Hercegovini vidi veliki potencijal, ali i snažne obiteljske veze i osjećaj zajedništva koji, prema njegovu mišljenju, predstavljaju važnu vrijednost društva. 
- Znam da bi mladi ljudi, kada bi imali priliku birati između ostanka u svojoj zemlji i odlaska u inozemstvo, radije ostali ovdje. Ovo je sjajna zemlja s iznimnim mogućnostima, kazao je Fowler.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
Kada je kao student ekonomije u Zagrebu ugledao oglas za amatersko pozorište, Goran Bogdan nije imao razrađen plan glumačke karijere. Prijavio se, kaže, iz inata sebi, želeći da se suoči sa stidljivošću i introvertnošću. Godinama kasnije, iza njega su uloge u seriji „Fargo“, filmu „Otac“ i kratkometražnom ostvarenju „Čovjek koji nije mogao šutjeti“, nominovanom za Oskara. 
Gost nove epizode podcasta Opet Laka govori o putu od odrastanja u Širokom Brijegu do međunarodnih produkcija, ali i o sumnjama, pogrešnim odlukama i potrebi da, uprkos svemu što se događa, sačuvamo vjeru u čovjeka.
Glumu je upisao sa 26 godina, a ozbiljnije počeo snimati u ranim tridesetim. Što se duže bavi tim poslom, objašnjava, više prostora vidi za učenje. Danas se zato tjera da gleda vlastite izvedbe, iako je ranije osjećao stid i otpor.
- Imaš te neke osjećaje šta može bolje, barem malo, kaže Bogdan.
Različite produkcije donijele su mu različita iskustva. Tromjesečne pripreme za „Oca“ Srđana Golubovića pamti kao jedan od najljepših procesa u karijeri. Na snimanju „Farga“ dočekali su ga velika hladnoća, drugačiji način rada i očekivanje da na set dolazi potpuno spreman. Posebno izdvaja odnos Ewana McGregora, koji je tokom jedne scene insistirao da ostane prisutan kao njegov partner, iako nije morao biti pred kamerom.
Govoreći o velikim produkcijama, najviše ističe jednostavnost: posao se obavlja mirno, pristojno i bez nepotrebne vike. A na dodjeli Oskara, kojoj je prisustvovao s ekipom filma „Čovjek koji nije mogao šutjeti“, bio je i radoznali filmski zaljubljenik kojem je pomalo neugodno da se fotografiše sa zvijezdama.
Ljubav prema filmu razvijao je mnogo prije prvih uloga, gledajući filmove i radeći u videoteci. Knjigama su ga približili djed i majka, koji su mu davali novac za čitanje. Laka zato zaključuje da je književnost zavolio iz interesa, dok Bogdan uzvraća da knjige i dalje čita, samo mu više niko ne plaća. Danas se bavi i izdavaštvom, a vrijeme za razmišljanje o ulogama često pronalazi u automobilu, vozeći u tišini.
Razgovor otvara i pitanje reklame za kladionicu zbog koje je kritikovan. Bogdan priznaje da tada nije dovoljno razmišljao o toj odluci, bez uvjerenja da ubuduće neće griješiti.
Od lične odgovornosti Laka i njegov gost dolaze do Gaze, tuđeg stradanja i ravnodušnosti s kojom ga svijet posmatra. Uprkos tome, Bogdan ne odustaje od optimizma.
- I dalje vjerujem u čovjeka, govori, svjestan da čovjek, uz sve loše, baštini i dobro. Onima koji su ovdje odrasli, kaže, važno je da svjesno odaberu da im se ogorčenost ne useli u dušu, jer prepustiti se ogorčenosti i mržnji najlakše je - za ono drugo treba se potruditi.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
Zašto žene i dalje nemaju ravnopravan položaj u politici, ko čini najvjernije biračko tijelo i koliko na izborne rezultate utiče zavisnost od javnih budžeta? O ovim temama u Oslobođenoj govorila je Dženana Alađuz, direktorica Fondacije Infohouse, upozoravajući na političku apatiju, stranačku lojalnost i potrebu da građani i građanke konačno počnu donositi odluke vlastitom glavom.
Govoreći o odnosu političkih stranaka prema građanima, Alađuz je istakla da je posebno frustrira osjećaj da političke strukture više ne doživljavaju one koji ne pripadaju njihovim čvrstim biračkim bazama. Smatra da se dio stanovništva u političkom životu tretira kao usputna pojava, umjesto kao ravnopravan učesnik u demokratskim procesima. Prema njenoj procjeni, jedan od razloga zbog kojih se politički odnosi u Bosni i Hercegovini teško mijenjaju jeste postojanje stabilnih biračkih baza koje godinama ostaju vjerne istim strankama. Alađuz smatra da dio tih glasača čine ljudi koji političke opcije podržavaju zbog vlastitih uvjerenja, identiteta i iskustava, dok drugi dio može biti vezan za stranačke strukture kroz zaposlenje i egzistencijalnu sigurnost. 
- Ovaj procenat ljudi koji su izašli na izbore, taman negdje dođe procenat osoba koje su po raznim osnovama na raznim javnim budžetima, kazala je Alađuz, iznoseći svoju procjenu o povezanosti izborne podrške i ekonomske zavisnosti od javnog sektora.
Ona je pojasnila da ne smatra kako su svi ljudi koji rade u javnom sektoru politički motivisani na isti način, niti da stranačka pripadnost automatski znači nekompetentnost ili nepoštenje. Ipak, upozorila je na problem kada zaposlenje ili druga vrsta koristi postanu razlog zbog kojeg građani osjećaju obavezu da godinama ostaju vjerni određenoj političkoj opciji.
- Ja razumijem, ne pravdam, ali razumijem. Ja bih im stvarno poručila, evo ovom prilikom: pa eto, 20 godina vraćate uslugu, dosta, poručila je, govoreći o ljudima koji su posao dobili posredstvom stranke i koji zbog toga osjećaju da joj duguju političku lojalnost.  
Pitanje političke odgovornosti i ravnopravnog učešća posebno je važno kada se govori o položaju žena u politici. Iako su žene prisutne u političkom životu, njihova zastupljenost na izbornim listama sama po sebi ne znači da imaju i stvarnu moć odlučivanja.
Ko zaista učestvuje u donošenju odluka, čiji se glas čuje i koliko su građani slobodni da biraju bez pritiska političkih i ekonomskih interesa? Ako se izborna podrška velikim dijelom održava kroz dugogodišnje navike, stranačku lojalnost i zavisnost od zaposlenja, prostor za nove političke snage i drugačije glasove postaje znatno uži. U takvom okruženju važno je ne samo koliko se žena nalazi na izbornim listama nego i imaju li stvarnu mogućnost da utiču na politike, prioritete i odluke koje oblikuju svakodnevni život građana. 
Alađuz je upozorila da žene koje svojim radom i zalaganjem doprinose strankama često ne dobijaju odgovarajuće mjesto na izbornim listama. Navela je primjer političarke koja je, usprkos značajnom angažmanu, na listu dospjela tek nakon direktne intervencije predsjednika stranke. 
- Unutar stranke se žene ne poštuju, a kamoli da ih poštuje šira javnost, kazala je Alađuz. 
Prema njenim riječima, žene koje nisu spremne slijepo slijediti stavove stranačkih lidera često su marginalizirane, dok se njihov doprinos svodi na formalno prisustvo. Takav odnos, smatra ona, odražava se i na širi društveni položaj žena, ali i na način na koji one počinju doživljavati vlastitu vrijednost i mogućnosti.
Govoreći o ženama na najvišim političkim funkcijama, uključujući dvije žene u Predsjedništvu BiH, Alađuz je istakla da joj nije dovoljno da žene budu samo brojčano zastupljene. Važno joj je da imaju prostor za samostalno mišljenje i mogućnost da konkretno utiču na odluke. 
- Željela bih da što više žena bude na pozicijama odlučivanja, da ne budu samo brojevi, nego da zaista mogu nešto promijeniti. Da budu na poziciji gdje će se njihova riječ zaista čuti, poručila je. 
Naglasila je da njihov mandat traje četiri godine i da još imaju priliku pokazati kakvu politiku žele voditi. 
Kao primjer navela je bivšu hrvatsku premijerku Jadranku Kosor i nekadašnju njemačku kancelarku Angelu Merkel, ističući da činjenica da je nekoga politički lider doveo na funkciju ne znači da ta osoba mora ostati pod njegovim utjecajem.
- Može te neko dovesti na poziciju. Eto, to je tvoj način, to je tvoj put, okej. Ali nemoj biti slijepa. Nemoj biti gluha, poručila je Alađuz, pozivajući žene na političkim funkcijama da djeluju samostalno i preuzmu odgovornost za vlastite odluke.
Na kraju, naglasila je da političke funkcije i odluke ostavljaju trag na ličnom integritetu svake osobe koja ih obavlja.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...

Send us Fan Mail
Ima jedan dio Bosne i Hercegovine, koji je po mnogo čemu drugačiji - u slučaju izbora to se ne odnosi na rezultate, već na način glasanja: u Brčko Distriktu, naime, birači se opredjeljuju za koju će entitetsku vlast glasati. 
Ovaj naš kutak na Savi ima BDP iznad 15.000 maraka po stanovniku i iznad je prosjeka zemlje, a godišnji proračun je 2026. gotovo 450 miliona. Per capita to je oko 5.500 maraka, ubjedljivo najveći u našoj zemlji. No, naš gost, podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović - osim što dolazi iz Skupštine Distrikta - zanimljiv je i po jednom svima značajnom podatku, najmlađi je zastupnik. Adnan Karamujić je rođen 26. maja 2003. godine, a s liste Naše stranke izabran je s nepunom 21 godinom. Danas je nezavisni poslanik, grafički dizajner, koji je nedavno skrenuo pažnju javnosti kada je šefa policije u Distriktu jasno upozorio kako nema prava birati na koja će zastupnička pitanja odgovarati.
Kako gleda na izbore u Srbiji? Šta je sa studentima u našoj zemlji, jesu li oni zadovoljni, pa se ne bune?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba    FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba  IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj...  Twitter: ...