Oslobođenje Podcast

Send a text
Lazar Popović dvije sezone je nastupao za ekipu Željezničara, ali je ostao zauvijek upisan u srcima navijača tima sa Grbavice.
Popović se po završetku aktivne profesionalne karijere posvetio trenerskom poslu, a danas radi kao trener u omladinskim kategorijama Čukaričkog i on je gost nove epizode podcasta (IN)Direkt.
Ponikao je upravo u Čukaričkom, gdje je stigao iz jedne škole fudbala i interesantno je da je karijeru počeo kao golman. Potom je kroz omladinske kategorije prošao sve pozicije u timu i na kraju se skrasio kao napadač.
Rano je dobio priliku za igru u ekipi Čukaričkog, a debitovao je protiv ekipe Sartida. Potom je odlazio u Francusku u redove Bresta, pa se vratio u matični klub. Uslijedila je epizoda u Južnoj Koreji, a upravo je iz redova Daegu FC stigao na Grbavicu i to na nagovor prijatelja Milana Ćuluma, koji je nastupao za Plave.  
- Imao sam sve dogovoreno sa ekipom Borca iz Čačka. Onda me je nazvao Milan Ćulum i rekao hajde dođi na Grbavicu. Sve je super, navijači, ljudi. Rekao sam mu da sam dogovorio sa ljudima i da smo postigli sporazum. Kaže Milan hajde malo razmisli. I ja razmislim i navečer kasno sjednem u kola i dođem u Sarajevo. Bila je neka utakmica u Hrasnici i Amar Osim mi je rekao kao jedan trening da vidimo malo. I ja se spakujem i odem nazad kući. Bio sam u Loznici već, kad je zazvonio telefon Ćulum mi govori gdje si ti otišao, hoće Amar da te čuje! Kaže mi vraćaj se. Ja sam došao do kuće i ujutro nazad i potpisujem ugovor, prisjetio se Popović.
Tokom boravka na Grbavici osvojio je titulu prvaka i Kup Bosne i Hercegovine. Ipak, nije sve išlo kako je zamislio. U drugoj sezoni u kojoj je nastupao za Plave, imao je tešku ulogu obavljanja "prljavog posla", ali kako je sam rekao, to za njega nije bio problem.
- Meni to nije bilo teško prihvatiti. Volio sam to da igram, da sam okrenut leđima, da odložim loptu saigračima i mislim da je to Amar vrlo dobro prepoznao. Čak u drugoj sezoni kad nisam davao golove, Amar me je držao u igri. Iako su bili neki navijači već počeli pričati da nisam dao gol, ali meni to zaista nije bio problem da prihvatim tu ulogu. Pogotovo kad odemo na str
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
Hormuški tjesnac je zatvoren. Kroz ovaj morski prolaz između Irana na sjeveru i Omana na jugu transportira se približno 20 posto ukupne svjetske trgovine naftom, što ga čini najvažnijim energetskim uskim grlom na planetu.
U brojkama to izgleda ovako: svakoga dana kroz tjesnac prolazi između 20 i 21 milion barela nafte i naftnih derivata, odnosno gotovo petina globalne potrošnje nafte. Jer, osim sirove nafte, Hormuški tjesnac ključan je i za transport ukapljenog prirodnog plina. Procjenjuje se da oko četvrtine svjetske trgovine LNG-om prolazi upravo tim pravcem, ponajviše iz Katara, jednog od najvećih svjetskih izvoznika tog energenta. Nije stoga nimalo čudno što svijet strepi: od 28. februara, kada su počeli američki i izraelski udari na Iran, cijene energenata rastu, a koliko god se činilo da je rat daleko - on je tu, praktično u komšiluku.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović direktor Energoinvesta - Mirzom Ustamujić. 
Imamo li razloga za strah od širenja rata? Je li snabdjevanje plinom i dalje sigurno i hoće li cijene rasti? Šta možemo očekivati u aprilu? 
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
Nova epizoda podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu donosi razgovor o temi koju većina ljudi svakodnevno vidi, ali rijetko zaista razumije - koži. U emisiji se o ovom organu govori iz medicinske perspektive, ali i kroz pitanja koja zanimaju širu javnost: kako nastaju ožiljci, šta se zapravo dešava kada se tetoviramo, koliko je koža povezana s drugim sistemima u tijelu i zašto su pojedine promjene na njoj često potcijenjene.
Ovoga puta u studiju je dr. Tamara Jovović, specijalistica dermatovenerologije, s kojom otvaramo niz tema koje povezuju dermatologiju sa širim pitanjima zdravlja.
Jedna od ključnih poruka emisije jeste da koža nije samo površinski sloj tijela. Dr. Jovović ističe da je koža organ sam za sebe i ima svoje funkcije koje su jako važne. Ona objašnjava da koža stalno komunicira s drugim organima i centralnim nervnim sistemom, prenosi podražaje i informacije, ali i sama može biti izvor bolesti koja utiče na cijeli organizam.
Poseban segment epizode posvećen je ožiljcima. Dr. Jovović objašnjava da je njihovo nastajanje prirodan proces. U podcastu se govori i o tome kako pravilna njega i poštivanje medicinskih uputa nakon operativnih zahvata ili povreda mogu značajno uticati na proces cijeljenja. Pretjerana masaža, prerani povratak fizičkim aktivnostima ili infekcija rane mogu dovesti do jače upale i stvaranja izraženijih ožiljaka.
Drugi važan dio razgovora posvećen je tetovažama, koje su danas sve prisutnije u društvu. Dr. Jovović objašnjava šta se događa kada pigment dospije u kožu. Makrofagi, ćelije imunog sistema, pokušavaju ukloniti pigment jer ga prepoznaju kao strano tijelo, ali ga ne mogu razgraditi. Zbog toga se uspostavlja lokalizirana hronična reakcija koja s vremenom ulazi u ravnotežu s tkivom. U većini slučajeva ne dolazi do većih problema.
Veliki dio razgovora posvećen je prevenciji raka kože, naročito melanoma. Dr. Jovović upozorava da bolest često ne boli i zato se kasno primijeti. Naglašava i važnost zaštite od sunca, posebno u djetinjstvu.
- Dovoljna jedna opekotina, ozbiljnija u djetinjstvu, da vam preko 50 posto poveća mogućnost razvoja melanoma u adultnoj dobi, kazala je dr. Jovović.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
U novoj epizodi podcasta U kontru sa Draganom Markovinom gost je Nenad Veličković, pisac i univerzitetski profesor iz Sarajeva, dugogodišnji predavač na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Veličković je autor niza romana, eseja i satiričnih tekstova u kojima se bavi obrazovanjem, nacionalizmom, jezikom i ideologijom, a poznat je po svom angažovanom i polemičkom javnom djelovanju.
Povod za razgovor je njegov roman „Sahib 2.0: Ekspresije iz opresije“, koji je objavio u vlastitom izdanju. Riječ je o romanu koji se tematski nadovezuje na prvu knjigu „Sahib - impresije iz depresije“, smještenog u postratno Sarajevo. Ovaj put Veličković radnju premješta u današnji Beograd, u trenutak koji označava vrhunac i istovremeni antiklimaks studentskih protesta. To je roman o gradu viđenom očima stranca, o mijenama i utopijama, pobunama i nacionalističkim iluzijama, o mitovima i beznađu jednog raspadnutog društva koje se posljednjim snagama pokušava sastaviti  i u tome tek djelimično uspijeva.
U središtu je i jaz između digitalnih generacija i onih koje su odrasle u analognom svijetu, ali i šire pitanje: kako danas uopšte razgovaramo jedni s drugima?
U razgovoru s Draganom Markovinom, Veličković govori ne samo o romanu nego i o stanju obrazovanja u BiH, o odnosu književnosti i jezika, o društvenoj apatiji i odsustvu kritičke misli, kao i o mogućnosti političke alternative.
- Živimo u okruženju koje je pristalo da laž nije problem, nego je nekad čak i poželjna. Dopustili smo da laž postane mainstream, kaže Veličković.
Jezik je bio jedna od neizostavnih tema ove epizode podcasta. Govoreći o jezičkim politikama u BiH, dodaje i da je „besmisleno imati tri jezika u Bosni i Hercegovini“. 
- Jezik služi da se mi između sebe razumijemo. Gramatika ne bi trebala biti terror, a većina stvari koja se radi u školi jeste teror. Škola je instrument ideologije koja vlada. Mi odavno imamo na vlasti ljude koji ne misle o nama, rekao je Veličković.
Zanimljiv je i Veličkovićev odgovor na pitanje je li danas u našem književno intelektualnom sv
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
Mario Mandarić, splitski chef čije se ime danas povezuje s radom u restoranima s Michelinovim zvjezdicama, fine diningom, Forbesovom listom, humanitarnim projektima i neobičnim životnim putevima, bio je gost nove epizode podcasta Opet Laka.
Njegova profesionalna priča daleko je od klasičnog kulinarskog uspona. Počinje bez formalnog obrazovanja, vodi ga preko Tajlanda i Engleske, kroz lične i poslovne padove, ali i kroz projekte koji su gastronomiju spojili s konkretnom pomoći drugima.
U razgovoru se vraća i na period odlaska na Tajland, gdje je bez velikog iskustva radio u uslovima daleko od standardnog profesionalnog sistema. Ono što je trebalo biti kratko putovanje od 15 dana, pretvorilo se u ostanak dug gotovo pet godina. Smjestio se u zabačenoj uvali do koje se dolazilo čamcem, u mjestu bez klasične infrastrukture, s tek nekoliko kuća napajanih solarnim panelima i improvizovanom kuhinjom iz koje je nastao mali restoran.
U takvom okruženju Mandarić je učio zanat u hodu, organizujući kuhinju i pripremajući večere za međunarodnu klijentelu koja je tražila privatnost i mir daleko od turističkih gužvi. Među gostima su se povremeno nalazila i poznata imena iz filmske i muzičke industrije, poput Quentina Tarantina, Roberta Downeyja Jr. i Michelle Pfeiffer, dok je u uvali boravila i tadašnja glavna urednica magazina Vogue.
Upravo tamo, kako kaže, počeo je shvatati šta znači odgovornost u kuhinji, ali i koliko su kulinarstvo i organizacija posla međusobno povezani.
- U početku nisam imao plan da postanem chef. Jednostavno sam ušao u improvizovanu kuhinju i učio u hodu. Ali kad jednom vidiš kako funkcioniše taj svijet, koliko discipline i preciznosti traži, onda te to ili potpuno odbije ili te uvuče zauvijek, objašnjava Mandarić.
Taj put kasnije ga vodi u Englesku, u restoranske sisteme koji predstavljaju sam vrh svjetske gastronomije. Rad u kuhinjama koje nose Michelinove zvjezdice donosi drugačiji ritam - stroga pravila, timski rad i standarde koji se moraju ponavljati iz dana u dan.
 - Možeš napraviti najbolje jelo na svijetu, ali ako nemaš tim koji će ga napraviti jednako dobro sutra, prekosutra i za mjesec dan
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...