Oslobođenje Podcast

Send a text
Prezime Ferhatović jedno je od sinonima za FK Sarajevo.
Najveći od svih bio je Asim Ferhatović Hase koji je legenda i najveća ikona kluba u njegovoj historiji. Ferhatovićima je klub sa Koševa u krvi, a ukupno ih je šest nastupalo za klub sa Koševa.
Amar Ferhatović upisao je 180 nastupa na zvaničnim utakmicama, postigavši 34 pogotka i dodavši tome više od 50 asistencija, bio je jedan od onih koji su u vremenu kada su igrali ostavili poseban trag.
S obzirom na to da mu je otac Nijaz bio prvotimac Sarajeva i reprezentativac Jugoslavije, odrastao je uz generaciju Safeta Sušića, Faruka Hadžibegića, pokojnog Želimira Vidovića, Mehmeda Janjoša i još nekoliko njihovih saigrača. Gen Ferhatovića i povezanost sa Koševom jednostavno su i Amaru odredili sudbinu da upravo on bude fudbaler FK Sarajevo.
Igrati za Sarajevo za njega je bilo ostvarenje sna, a kako sam kaže u podcastu (IN)Direkt, ne bi ništa mijenjao i ponovo bi sve uradio isto.
- Kao dječak sam imao problema sa plućima. S obzirom na to da je Sarajevo išlo na pripreme na planinu i na more, onda bi uz dozvolu direktora Svetozara Vujovića vodili i mene. Znali su me staviti u torbu za opremu i tako dijeliti po hotelu. Jednom se desilo da je Safet Sušić krenuo da uzme opremu iz torbe i ja sam "iskočio" iz nje i prepao ga. Poslije je Pape govorio mom ocu: Bolan Brko kome daješ dijete u ruke, prisjetio se Ferhatović.
U svojoj karijeri je pored Sarajeva nastupao i u Italiji, Mađarskoj i Poljskoj.
- Ja kad bih se ponovo rodio ništa ne bih mijenjao. Ni oduzeo, ni dodao. Volio bi čovjek da je odigrao više utakmica, u nekim boljim klubovima, ali kako idu godine, sve je to tako trebalo biti. Što bi rekao moj brat Nidal: Svi smo mi tamo gdje smo trebali biti. I ja tako mislim, istakao je Ferhatović.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
"Nismo ovdje zbog politike, ovdje smo zbog života!" Ovo je poruka s transparenta koji su mladi Sarajeva nosili u subotu, na sedmom protestu nakon teške tramvajske nesreće u glavnom gradu naše zemlje 12. februara. Da se politika uvukla u svaku poru života još od Daytona, jasno je svima: kako smo došli do toga da nam vladari naroda otmu dostojanstvo, javnost, javna preduzeća, živote?
Historija je učiteljica koju Balkan ne priznaje, zato ćemo danas razgovarati o Mostaru čije je Partizansko groblje možda i najilustrativniji svjedok društva u kome živimo: na remek-djelo Bogdana Bogdanovića, spomenik partizanima, oslobodiocima grada u Drugom svjetskom  ratu - jedni jurišaju, drugi ih u tome podržavaju, a treći samo okreću glavu. Partizansko groblje je devastirano, sistematski uništavano, a njegove nadgrobne ploče razbijane jer svjedoče o nacionalnoj i vjerskoj raznolikosti oslobodilaca grada na Neretvi. Prošlog vikenda nacrtan je kukasti križ i slovo U, uz poruku - Jugoslavija je mrtva?!
Baš kao da se raspala prekjuče, a ne prije skoro četiri decenije.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, Alija Ale Behram, dugogodišnji novinar, čak dvije predratne decenije radio je u Oslobođenju, a iako je penzioner - iznimno je aktivan: saradnik je Centra za mir i multietničku saradnju u Mostaru, član Udruženja građana Mostarski krug, iznimno posvećen obnovi Partizanskog groblja.
Naš Dragan Markovina je prošlog vikenda sam prefarbao uvredljivu svastiku i grafite na Partizanskom groblju: zašto je ovaj prelijepi spomenik toliki problem - policija HNK-a nikako da otkrije krivce?!
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
U novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu razgovaramo o sportu koji je u kratkom periodu osvojio Sarajevo, o mitovima vezanim za transformacije tijela i o tome kako djeca danas odrastaju u odnosu prema kretanju i treningu. Gost epizode je profesor tjelesnog odgoja i sporta i vlasnik trening centra Edin Šabanović, jedan od najistaknutijih promotora padela u našem ambijentu.
Razgovor otvaramo pitanjem koje mnogi postavljaju: da li je padel samo društvena rekreacija ili ozbiljan sport? Šabanović objašnjava razliku između tenisa i padela, govori o dinamici igre, brzim promjenama pravca, razmjenama udaraca i činjenici da ono što izgleda lagano često vrlo brzo pređe u visoki intenzitet.
- Ljudi dođu sa pretpostavkom da je lakše, jer je teren manji i reket lakši. Međutim, kada uđete u razmjenu udaraca, tu su jako brze kretnje i jako puno promjena pravca, kaže on.
U epizodi se govori i o povredama, podcjenjivanju aktivnosti, neadekvatnoj pripremi i važnosti treninga snage kao baze za svaku sportsku aktivnost. 
- Trening snage je baza za sve. Padel ne može biti zamjena za trening snage, poručuje Šabanović.
Drugi dio razgovora posvećen je transformacijama tijela i popularnim zabludama. Šta zapravo znači kada neko kaže da želi transformaciju? Koliko je tu zdravlje u fokusu, a koliko vizuelna promjena? U razgovoru se otvaraju teme detoksa, fat burnera i obećanja brzih rezultata.
- Detoks organizma radi jetra. Ako ona to ne radi, mi smo u ozbiljnom zdravstvenom problemu, ističe Šabanović.
Posebna pažnja posvećena je djeci i treningu. Zašto roditelji žele da dijete trenira, ali da se ne oznoji? Kako djeca treba da vježbaju u ranim godinama? I šta je opasnije - loš trening ili loš odnos prema tijelu u pubertetu?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
Čovjek fascinantne biografije i jedan od prvih stand up komičara na ovim prostorima - Peđa Bajović, gost je nove epizode podcasta U kontru sa Draganom Markovinom.
Bajovićev put započinje u rodnoj Crnoj Gori, nastavlja se u Požegi, potom kroz vojnu školu za pilote u Mostaru, a početak rata zatiče ga u Rajlovcu kraj Sarajeva. Uslijedio je odlazak u Beograd i konačno napuštanje vojske, čime započinje novo, neizvjesno životno poglavlje. Govori Bajović i o neostvarenim glumačkim ambicijama, studiju sociologije, radu u radijskom sportskom novinarstvu te o atmosferi i bijedi Beograda ranih devedesetih.
Posebno mjesto u razgovoru zauzima značaj jezika u njegovoj karijeri - znanje francuskog i engleskog omogućilo mu je rad kao prevodiocu za France Press tokom ratnih godina, a kasnije mu otvorilo nove profesionalne prilike nakon preseljenja u Banju Luku. Tema se prirodno širi na odnos Banje Luke i Zagreba, na jezik i različite izgovore, kao i na Bajovićevo “šetanje” između tih varijanti, što je postalo i dio njegovog umjetničkog izraza.
Razgovor se dotiče i iskustva života u Sjedinjenim Američkim Državama, stipendije u Ohiju, te okolnosti koje su ga na kraju usmjerile prema Zagrebu, gdje sudjeluje u začecima stand-up scene. Riječi je bilo i o razvoju regionalne scene, osjećaju jugoslavenskog identiteta koji i dalje nosi, kao i o kreativnom zamoru materijala i potrebi da se obrati drugačijoj publici, što je u dovelo do novog Peđinog projekta pod nazivom "Tjeдељnik". Riječ je o  emisiji koja će na osebujan način obrađivati aktualna događanja u bivšim jugoslavenskim republikama.
Kako Bajović kaže riječ je o pravom post-YU satiričnom video formatu, namijenjenom publici dobre volje i zdravog intelekta, zbog čega i naziv „Tjeдељnik“, kombinacija dvije riječi, te latinice i ćirilice. U saradnji s regionalnim komičarima i satiričarima, Bajović je kreirao format koji kombinira politiku, društvo i aktualne teme.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
Galeb Nikačević danas je jedno od prepoznatljivijih imena regionalne medijske scene - novinar, urednik i autor koji je profesionalni put gradio od MTV-ja, preko VICE-a, do portala NOIZZ, da bi u jednom trenutku odlučio napustiti sigurnost sistema i pokrenuti vlastitu produkciju. Njegov projekat Agelast izrastao je iz podcasta u širi autorski okvir koji danas obuhvata muzičke sessione, dokumentarne formate i web platformu posvećenu kulturi, obrazovanju i popularizaciji nauke.
Gostujući u podcastu Opet Laka, Nikačević se vratio na ključne trenutke svoje karijere, među kojima je jedan, kako je Laka primijetio, mogao potpuno promijeniti njegov profesionalni smjer.
- Trebalo je da idem u Mađarsku, jer su tamo bile kompanije preko kojih se prijavljuješ za odlaske na kruzere i zazvonio mi je telefon. Pozvali su me sa VICE-a i dobio sam jako dobru ponudu. Odlučio sam staviti sve na čekanje, prisjeća se.
Taj telefonski poziv bio je prelomna tačka. Uslijedile su godine intenzivnog rada, a potom i novo poglavlje na NOIZZ-u, gdje je obavljao funkciju glavnog i odgovornog urednika. 
- Postoje neke vrednosti koje se ne mere tako lako. Svaki put kada sam probao da donesem odluku vodeći se novcem, zažalio sam. Jednostavno nisam od toga satkan. Probao sam, ne mogu da kažem da nisam, iskren je Nikačević.
Ta svijest o vlastitim granicama i motivaciji, dovela je do odluke da pokrene nešto svoje. Agelast nije nastao kao pažljivo projektovan biznis, nego kao produžetak dugogodišnje fascinacije podcastima.
- Ja sam od 2014. opsesivno pričao ljudima o podcastima. Tada to niko nije razumeo. Ljudi su mislili - ko će slušati nekoga 45 minuta da priča, kazao je.
Kada je krajem 2019. podcast konačno pokrenut, scena na domaćem tržištu gotovo da nije postojala.
- Ako imaš 30.000 pregleda, je li to puno ili malo? U odnosu na koga? Drugog podcasta nema, objašnjava Nikačević.
Početak je bio skroman, gotovo gerilski. Snimalo se u dnevnoj sobi, dok je kćerka u vrtiću. Pozajmljivali su opremu, kamera je imala tehnička ograničenja, a prijatelji su pomagali bez honorara.
- Nemamo ušteđevinu, nemamo ništa. Kiriju smo platili od no
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...