Oslobođenje Podcast

Send a text
Možda i najizazovniji period u životu svake žene jeste upravo menopauza. Šta joj prethodi? Šta se dešava nakon nje? I kako da se nosimo sa sobom kroz sve te mučne dane kao da godine menstruacije same po sebi nisu bile dovoljne, pa nam onda tijelo priredi još jedan potpuni preokret?
Gošća Oslobođene je dr. Selma Jusufović, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije i dijabetologije koja je svoje znanje i profesionalni put posvetila upravo menopauzi i perimenopauzi, žena koja se temeljno obrazovala o svemu što ovaj period donosi, od hormonalnih promjena do psiholoških i fizičkih posljedica. Malo ko zna da Bosna i Hercegovina ima stručnjakinju koja se ovako posvećeno bavi ovom temom.
Dr. Jusufović je na početku razjasnila osnovne pojmove koji često zbunjuju žene.
- Dijagnozu menopauze postavljamo kada prođe godina dana od posljednje menstruacije, objasnila je doktorica, naglašavajući da menopauza nije iznenadni događaj, nego tačka u vremenu koja se utvrđuje retroaktivno.
S druge strane, perimenopauza je mnogo duži i često izazovniji period.
- Perimenopauza je sve ono što okružuje tu posljednju menstruaciju. Može početi i deset godina prije i traje godinu dana nakon nje, istakla je.
Kako je pojasnila, cilj savremene terapije nije samo "preživjeti" ovaj period, nego ženi vratiti hormonalno-metaboličko zdravlje. Posebno je upozorila na ono što se dešava kada se hormonska terapija ne uključi.
- Kada padne estrogen, nama se može učiniti da je testosteron povišen. Tada žene mogu primijetiti gubitak kose, akne, pojačanu maljavost, kao da ulazimo u neku "mušku" fazu. To je posljedica te hormonske neravnoteže, objasnila je dr. Jusufović.
Na pitanje šta dolazi poslije menopauze, odgovor je postmenopauza, životno razdoblje koje može trajati decenijama. I ono ne mora biti obilježeno patnjom. Jer kako kaže doktorica Jusufović: Menopauza je period u kojem žene konačno znaju šta hoće.
Na pitanje da li bi situacija bila drugačija kada bi muškarci prolazili kroz valunge, Jusufović je kroz smijeh odgovorila. 
- Mislim da bi već sve bilo vrlo jasno definisano. Vjerujem da bi muškarac nakon dru
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
U novoj epizodi podcasta Životna škola donosimo priču o ženi koja je dva puta krenula ispočetka. Drugi put u potpuno novoj zemlji, na novom jeziku i u nepoznatom sistemu. Gošća je Ljudmila Valjevac, rođena i odrasla na jugu Rusije, danas vlasnica i direktorica kompanije Beauty House by Ljudmila u Sarajevu.
Odrastanje uz baštu, rad i disciplinu, uz roditelje koji su neprestano radili, oblikovalo je njen odnos prema radu i vrijednosti. Već kao djevojčica odlučuje da neće živjeti život na selu i neće zarađivati za život teškim radom. 
- Nisam htjela život na selu, nisam željela da zarađujem novac i hranu kroz takav težak rad. I upravo je primjer mojih roditelja i starije braće i sestara meni pokazao primjer kako ja ne želim da živim. Ja znam i da kravu muzem i da obavljam sve i da kopam i da sadim, sve to znam. Ali ja tako ne želim, iskrena je Ljudmila.
Birala je profesiju po kriterijima koji će joj omogućiti brzu samostalnost. Frizerstvo postaje njen prvi korak ka nezavisnosti. “Uvijek ćeš imati hrane i para” - rečenica koju je čula kao tinejdžerka je bila presudna.
Sa 18 godina odlazi u Soči, sama traži posao obilazeći salone i već prvi dan pronalazi priliku. Ubrzo zarađuje dovoljno da više ne traži novac od roditelja. U Sočiju upoznaje budućeg supruga, a nakon samo nekoliko mjeseci veze donosi odluku da ode u Bosnu i Hercegovinu.
U Sarajevo dolazi 8. decembra, u zimskom periodu. Grad je siv, ali prvi utisak o ljudima ostaje snažan. Kaže da je odmah "osjetila" ljude, njihovu pozitivu, ali jer primijetila i nešto drugo, Ljudmila kaže da ovdje ljudi krivca traže uvijek u nekome drugom i bježe od sopstvene odgovornosti. 
Jezik uči kroz razgovor i već nakon pola godine počinje raditi. Danas je vlasnica i direktorica kompanije Beauty House by Ljudmila u Sarajevu, sa više od 15 godina iskustva u beauty industriji. Njena kompanija zapošljava 17 ljudi, posluje sa gotovo milionskim prihodom i radi sa klijentima iz cijele regije. Pored toga, Ljudmila je edukatorica i vodi višemjesečne programe kroz koje kolege uči kako voditi beauty biznis.
Govori i o mentalitetu, odgovornosti i ličnom stavu prema uspjehu.

Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
Prezime Ferhatović jedno je od sinonima za FK Sarajevo.
Najveći od svih bio je Asim Ferhatović Hase koji je legenda i najveća ikona kluba u njegovoj historiji. Ferhatovićima je klub sa Koševa u krvi, a ukupno ih je šest nastupalo za klub sa Koševa.
Amar Ferhatović upisao je 180 nastupa na zvaničnim utakmicama, postigavši 34 pogotka i dodavši tome više od 50 asistencija, bio je jedan od onih koji su u vremenu kada su igrali ostavili poseban trag.
S obzirom na to da mu je otac Nijaz bio prvotimac Sarajeva i reprezentativac Jugoslavije, odrastao je uz generaciju Safeta Sušića, Faruka Hadžibegića, pokojnog Želimira Vidovića, Mehmeda Janjoša i još nekoliko njihovih saigrača. Gen Ferhatovića i povezanost sa Koševom jednostavno su i Amaru odredili sudbinu da upravo on bude fudbaler FK Sarajevo.
Igrati za Sarajevo za njega je bilo ostvarenje sna, a kako sam kaže u podcastu (IN)Direkt, ne bi ništa mijenjao i ponovo bi sve uradio isto.
- Kao dječak sam imao problema sa plućima. S obzirom na to da je Sarajevo išlo na pripreme na planinu i na more, onda bi uz dozvolu direktora Svetozara Vujovića vodili i mene. Znali su me staviti u torbu za opremu i tako dijeliti po hotelu. Jednom se desilo da je Safet Sušić krenuo da uzme opremu iz torbe i ja sam "iskočio" iz nje i prepao ga. Poslije je Pape govorio mom ocu: Bolan Brko kome daješ dijete u ruke, prisjetio se Ferhatović.
U svojoj karijeri je pored Sarajeva nastupao i u Italiji, Mađarskoj i Poljskoj.
- Ja kad bih se ponovo rodio ništa ne bih mijenjao. Ni oduzeo, ni dodao. Volio bi čovjek da je odigrao više utakmica, u nekim boljim klubovima, ali kako idu godine, sve je to tako trebalo biti. Što bi rekao moj brat Nidal: Svi smo mi tamo gdje smo trebali biti. I ja tako mislim, istakao je Ferhatović.
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
"Nismo ovdje zbog politike, ovdje smo zbog života!" Ovo je poruka s transparenta koji su mladi Sarajeva nosili u subotu, na sedmom protestu nakon teške tramvajske nesreće u glavnom gradu naše zemlje 12. februara. Da se politika uvukla u svaku poru života još od Daytona, jasno je svima: kako smo došli do toga da nam vladari naroda otmu dostojanstvo, javnost, javna preduzeća, živote?
Historija je učiteljica koju Balkan ne priznaje, zato ćemo danas razgovarati o Mostaru čije je Partizansko groblje možda i najilustrativniji svjedok društva u kome živimo: na remek-djelo Bogdana Bogdanovića, spomenik partizanima, oslobodiocima grada u Drugom svjetskom  ratu - jedni jurišaju, drugi ih u tome podržavaju, a treći samo okreću glavu. Partizansko groblje je devastirano, sistematski uništavano, a njegove nadgrobne ploče razbijane jer svjedoče o nacionalnoj i vjerskoj raznolikosti oslobodilaca grada na Neretvi. Prošlog vikenda nacrtan je kukasti križ i slovo U, uz poruku - Jugoslavija je mrtva?!
Baš kao da se raspala prekjuče, a ne prije skoro četiri decenije.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović, Alija Ale Behram, dugogodišnji novinar, čak dvije predratne decenije radio je u Oslobođenju, a iako je penzioner - iznimno je aktivan: saradnik je Centra za mir i multietničku saradnju u Mostaru, član Udruženja građana Mostarski krug, iznimno posvećen obnovi Partizanskog groblja.
Naš Dragan Markovina je prošlog vikenda sam prefarbao uvredljivu svastiku i grafite na Partizanskom groblju: zašto je ovaj prelijepi spomenik toliki problem - policija HNK-a nikako da otkrije krivce?!
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
U novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu razgovaramo o sportu koji je u kratkom periodu osvojio Sarajevo, o mitovima vezanim za transformacije tijela i o tome kako djeca danas odrastaju u odnosu prema kretanju i treningu. Gost epizode je profesor tjelesnog odgoja i sporta i vlasnik trening centra Edin Šabanović, jedan od najistaknutijih promotora padela u našem ambijentu.
Razgovor otvaramo pitanjem koje mnogi postavljaju: da li je padel samo društvena rekreacija ili ozbiljan sport? Šabanović objašnjava razliku između tenisa i padela, govori o dinamici igre, brzim promjenama pravca, razmjenama udaraca i činjenici da ono što izgleda lagano često vrlo brzo pređe u visoki intenzitet.
- Ljudi dođu sa pretpostavkom da je lakše, jer je teren manji i reket lakši. Međutim, kada uđete u razmjenu udaraca, tu su jako brze kretnje i jako puno promjena pravca, kaže on.
U epizodi se govori i o povredama, podcjenjivanju aktivnosti, neadekvatnoj pripremi i važnosti treninga snage kao baze za svaku sportsku aktivnost. 
- Trening snage je baza za sve. Padel ne može biti zamjena za trening snage, poručuje Šabanović.
Drugi dio razgovora posvećen je transformacijama tijela i popularnim zabludama. Šta zapravo znači kada neko kaže da želi transformaciju? Koliko je tu zdravlje u fokusu, a koliko vizuelna promjena? U razgovoru se otvaraju teme detoksa, fat burnera i obećanja brzih rezultata.
- Detoks organizma radi jetra. Ako ona to ne radi, mi smo u ozbiljnom zdravstvenom problemu, ističe Šabanović.
Posebna pažnja posvećena je djeci i treningu. Zašto roditelji žele da dijete trenira, ali da se ne oznoji? Kako djeca treba da vježbaju u ranim godinama? I šta je opasnije - loš trening ili loš odnos prema tijelu u pubertetu?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...