Oslobođenje Podcast

Send a text
Luka Menalo, gost je nove epizode podcasta (IN)Direkt. Menalo je posebno za nas ispričao svoju životnu i fudbalsku priču, u kojoj nam je otkrio dosta novih detalja iz svoje karijere, koja je počela u rodnim Višićima i Čapljini, a potom je preko Širokog Brijega, dospio do Dinama. Put ga je vodio u mnoge klubove pa je tako igrao za Celje, Olimpiju i Rijeku sa kojom je ispisao historiju, osvojivši duplu krunu.
Osvajao je trofeje u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji, a sada je kako kaže stigao na Koševo da osvoji jedini trofej koji mu nedostajeu karijeri, a to je titula prvaka Bosne i Hercegovine.
Fudbalom se počeo baviti u Čapljini, a još kao talentovan kadet dobio je priliku da bude na kampu Dinama.
- Ja sam bio najmlađi, a brat je već trenirao fudbal. Sestra je išla u školu, a ja sam se onda lakše odlučio za bratom, jer sam volio fudbal. Počeo sam sa šest, sedam godina i zavolio fudbal i cijeli život samo je fudbal bitan, kaže nam Menalo.
Poslije razočarenja došao je u Višiće, gdje su bili svi njegovi prijatelji i tako je krenuo povratak u fudbal. Vratila mu se draž za fudbalom, krenuo je u Čapljinu, pa potom u Široki Brijeg, gdje je jako mlad ddbio priliku za nastup i pokazao sav svoj talenat.
U Dinamu se nadao pravoj šansi i očekivao da će je dobiti u kontinuitetu, ali nikako nije uspijevao u tome, pa će pored mnogobrojnih trofeja koje je osvojio kao igrač period u Dinamu pamtiti i po posudbama. U Sloveniji su to bili Olimpija i Celje, a u Hrvatskoj je nastupao za Rijeku. Upravo je sa Rijekom bio dio tima i historijske sezone, kada je uspio da napravi sjajan podvig, a tim sa Kvarnera osvoji duplu krunu.
- Jednom kada odem ostaće zapisani svi trofeji koje sam osvojio. I Kup Bosne i Hercegovine sa Širokim Brijegom, prvenstvo Hrvatske sa Dinamom i Rijekom, i kup Hrvatske i dva superkupa sa Dinamom protiv Hajduka, titula sa Celjem, ostaje mi želja za titulom u BiH, istakao je.
Dolazak u Sarajevo se desio vrlo brzo. Stigao je poziv, a cijeli posao je završen za dva dana, a danas je sve svoje planove vezao za uspjeh sa Sarajevom. 
- Meni je bilo lijepo u Rijeci, odličan tim sjajan trener, koji puno r
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
Protesti u Sarajevu se nastavljaju. Đaci i studenti vlastima isporučuju sve konkretnije zahtjeve, daju im i rokove, riješeni da se izbore za bolje i pravednije društvo. I sigurnije. Tramvajska nesreća 12 februara, u kojoj je smrtno stradao mladi umjetnik iz Brčkog Erdoan Morankić, a još četvero teško povrijeđeno, motivirali su mlade da ustanu protiv sistema koji je toliko pustio korijenje da su mu neophodne ozbiljne i temeljite reforme.
Nepotizam, korupcija, nekompetentnost, nerijetko i neznanje, pokrivaju se partijskim knjižicama, a žrtve su tek kolateralna šteta zapuštenog društva. Trebaju nam korjenite reforme koje ovdašnji političari i ne mogu isporučiti bez evropskog puta, no i tu smo u debelom zaostatku. Ovdašnjim velikim vođama do Evrope je stalo koliko i do lanjskog snijega ili pak svih onih koji nisu vlasnici njihovih partijskih knjižica.
S nama je u novoj epizodi Direktno sa Vildanom Selimbegović, Asim Mujkić, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. 
Gdje su profesori, intelektualci, gdje su roditelji da podrže djecu? Očekuje li da će se mladi ovaj put izboriti za bolje društvo?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
- Moj je život splet božanskih intervencija, kaže Alma Pinjić, arhitektica koja prostor ne doživljava samo kao fizičku kategoriju, već kao ogledalo društva.
Gošća nove epizode podcasta O prostoru sa Zecom i Vukomje osnovno i srednje obrazovanje završila u Jablanici, a diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1997. godine. Doktorsku disertaciju odbranila je 2017. godine na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Majka je dvoje djece i profesionalni put gradi paralelno s porodičnim životom.
Nakon diplome radila je kao projektant u Mostaru, a potom više od petnaest godina u Općini Jablanica, gdje je obavljala jednu od ključnih rukovodećih funkcija u oblasti prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša i imovinsko-pravnih poslova. Bila je odgovorna za koordinaciju poslijeratne obnove, realizaciju kapitalnih projekata, izradu i usklađivanje prostorno-planske dokumentacije, te je aktivno učestvovala u kreiranju zakonskog i podzakonskog okvira u Federaciji BiH i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Paralelno s radom u upravi, deset godina je bila angažovana kao asistent na Građevinskom fakultetu Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, čime je dodatno povezivala teoriju i praksu. Danas vodi vlastiti projektni biro „MODULAR“ u Jablanici, gdje se bavi projektiranjem objekata visokogradnje, urbanističkim i prostornim planiranjem, te projektima iz oblasti zaštite okoliša i upravljanja prirodnim resursima.
Za nju su saobraćajnice krvotok grada, a bogato društvo nije ono u kojem se bogati voze skupim automobilima, nego ono u kojem se svi, pa i najbogatiji, voze javnim prijevozom.
U njenom promišljanju prostora nema površnosti: javne nabavke vidi kao mehanizam kojim se često „naručuje pamet za najjeftiniju cijenu“, a jednu od najvećih grešaka savremenog društva prepoznaje u tome što su arhitekti dopustili da prostorno planiranje preuzmu drugi. U prostoru dirigent mora biti arhitekta, upozorava, svjesna da pogrešne odluke ostavljaju dugoročne posljedice.
Posebno je brine nedostatak svijesti o odgovornosti kod mladih ljudi na pozicijama odlučivanja, kao i propuštene prilike i godine, koje naziva s
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
Za samo šest mjeseci prikupio je više od 100.000 pratilaca na Instagramu, ali Novak Sudar svoju priču ne počinje brojkama, nego radom. Mostarac čiji je profesionalni put vezan za bolnicu, a javni za fitness i društvene mreže, gostovao je u novoj epizodi podcasta Opet Laka, gdje je govorio o disciplini, navikama, balkanskom mentalitetu i iluziji brzih rješenja. Uz dozu humora na vlastiti račun, priznaje da je, snimajući svakodnevicu, na kraju “ispao” i neka vrsta komičara.
Međutim, mnogo prije popularnosti, Sudar je gradio radnu etiku. Od srednje škole, kaže, radio je sve što je mogao, ne birajući poslove, već prilike da zaradi vlastiti novac.
- Radio sam svašta. Radio sam u staračkom domu, održavao teniske terene, selidbe, nema šta nisam. Bilo je to još od srednje škole, samo da imam svoj dinar. Ne stidim se nijednog posla. Sve što čovjek radi, treba da radi kako treba, kaže Sudar.
Taj odnos prema radu prenosi i na trening i ishranu. Kod njega, ističe, nema izgovora.
- Ljudima je često izgovor da nemaju vremena. Ali ako imaš vremena uopšte da jedeš, onda imaš vremena i da jedeš normalno, pojednostavljuje.
Njegova logika je jasna. Problem nije u nedostatku vremena, nego u prioritetima i navikama koje godinama ponavljamo bez preispitivanja.
Posebno mu smeta način na koji se pojam “dijete” doživljava kao kazna.
- Kad čuju dijeta, misle gladovanje. A to nema veze s tim. Imaš četiri, pet, šest obroka dnevno: jaja, meso s rižom ili krompirom, povrće, voćku, bademe, navečer sir. Gdje je tu gladovanje, objašnjava.
Promjena ishrane, tvrdi Sudar, ne znači odricanje, nego razumijevanje konteksta u kojem smo odrastali. Odnos prema hrani na Balkanu, kaže, nije stvar ukusa, nego naslijeđa, tačnije navike da se jede mnogo i zasitno jer se nekada živjelo i radilo drugačije.
- Imate hljeb koji je jeftin izvor energije. Industrijskom preradom iz njega je uklonjeno sve kvalitetno, ostane energija koja te ne zasiti, nego te tjera da jedeš još. Mi smo odgojeni da ga jedemo u nerealnim količinama. Kod naših starih je bilo drugačije - radili su na njivi, čuvali stoku, kretali se. Jeli su hranu koju su sami proizveli. Da
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
Možda i najizazovniji period u životu svake žene jeste upravo menopauza. Šta joj prethodi? Šta se dešava nakon nje? I kako da se nosimo sa sobom kroz sve te mučne dane kao da godine menstruacije same po sebi nisu bile dovoljne, pa nam onda tijelo priredi još jedan potpuni preokret?
Gošća Oslobođene je dr. Selma Jusufović, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinologije i dijabetologije koja je svoje znanje i profesionalni put posvetila upravo menopauzi i perimenopauzi, žena koja se temeljno obrazovala o svemu što ovaj period donosi, od hormonalnih promjena do psiholoških i fizičkih posljedica. Malo ko zna da Bosna i Hercegovina ima stručnjakinju koja se ovako posvećeno bavi ovom temom.
Dr. Jusufović je na početku razjasnila osnovne pojmove koji često zbunjuju žene.
- Dijagnozu menopauze postavljamo kada prođe godina dana od posljednje menstruacije, objasnila je doktorica, naglašavajući da menopauza nije iznenadni događaj, nego tačka u vremenu koja se utvrđuje retroaktivno.
S druge strane, perimenopauza je mnogo duži i često izazovniji period.
- Perimenopauza je sve ono što okružuje tu posljednju menstruaciju. Može početi i deset godina prije i traje godinu dana nakon nje, istakla je.
Kako je pojasnila, cilj savremene terapije nije samo "preživjeti" ovaj period, nego ženi vratiti hormonalno-metaboličko zdravlje. Posebno je upozorila na ono što se dešava kada se hormonska terapija ne uključi.
- Kada padne estrogen, nama se može učiniti da je testosteron povišen. Tada žene mogu primijetiti gubitak kose, akne, pojačanu maljavost, kao da ulazimo u neku "mušku" fazu. To je posljedica te hormonske neravnoteže, objasnila je dr. Jusufović.
Na pitanje šta dolazi poslije menopauze, odgovor je postmenopauza, životno razdoblje koje može trajati decenijama. I ono ne mora biti obilježeno patnjom. Jer kako kaže doktorica Jusufović: Menopauza je period u kojem žene konačno znaju šta hoće.
Na pitanje da li bi situacija bila drugačija kada bi muškarci prolazili kroz valunge, Jusufović je kroz smijeh odgovorila. 
- Mislim da bi već sve bilo vrlo jasno definisano. Vjerujem da bi muškarac nakon dru
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...