Oslobođenje Podcast | Podcast kostenlos online hören

Verfügbare Folgen

5 von 671

Nermin Puškar: Kažu Slovenci hladni, a ja sam od njih dobio neizmjerno mnogo ljubavi - Opet Laka 097
Send us a textPostoji muzika koja nas vrati u neko vrijeme i postoje glasovi koji to vrijeme ožive čim ih čujemo. Takav je glas Nermina Puškara - onaj koji prizove sve one godine kada smo se učili hrabrosti, kada smo ludo voljeli i odrastali, brže nego što smo to željeli.“Dani prolaze” i “Jednom kad sve ovo…” zato nikada nisu bile samo pjesme, one su postale naš mali zajednički dnevnik, a kroz susret dva stara prijatelja nakon 25 godina, u podcastu Opet Laka zajedno otvaramo te dragocjene stranice sjećanja. Rođen u Bihaću, odrastao u Cazinu, Nermin Puškar je prve ozbiljnije korake napravio u grupi Krug, a onda je uslijedilo poglavlje koje ga je trajno upisalo u pop-rock mapu regiona - godine sa sarajevskim bendom Knock out i album “Jednom kad sve ovo…” iz 2001. koji se danas smatra jednim od najvažnijih poslijeratnih pop-rock izdanja.No, Knock Out za Pušku nije bio samo bend koji će obilježiti publiku. Bio je to početak pripadanja i prvi pravi osjećaj da se nešto veliko dešava baš tu i tada i baš u tom periodu, dok je bend rastao, pojavila se prilika koja ga je mogla odvesti daleko od Sarajeva.Po povratku iz Amerike, a nakon odlaska iz Knock outa, Puškar se okreće samostalnom putu. 2007. snima i objavljuje svoj debi album “Novi svijet”, čime započinje novo poglavlje, ono u kojem se potpisuje kao kantautor, producent i neko ko gradi vlastiti zvuk, nakon čega odlučuje otići u Ljubljanu.- Misao vodilja mi je bila - blizu je Zagreb, pjevam na jeziku koji svi razumiju, možda će se nešto otvoriti. Ali kad se čovjek presadi, treba vremena da pusti pupoljak. Meni su trebale dvije-tri godine da pustim prvi. Uletio sam u dobru ekipu - Dejan Radičević, Žare Pak, a pjesma “Sigurni” je tada bila hit. Radio sam i Merlinu back vokale na Koševu i to su bili trenuci po kojima su me ljudi prepoznavali. I onda su počeli stizati angažmani, govori on.Puškar se u razgovoru prisjeća i stvari koje ne bi stale u klasično biografsko poglavlje, ali jesu presudne za njegov put.- Moj prvi bubnjar u Ljubljani bio je iz Laibacha. Posudio mi je pare za gorivo da odem na turneju. Toliko o tome da su Slovenci hladni - to je stereotip koji prezireSupport the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
--------
1:28:57
--------
1:28:57
Nova studija otkriva stanje ishrane djece u BiH - Oslobođena
Send us a textU novoj epizodi Oslobođene otvaramo temu koja se tiče svake porodice u BiH: ishrana djece osnovnoškolskog uzrasta.Naše gošće su Aldina Bukva Mahmutović, voditeljica programa ranog rasta i razvoja pri UNICEF-u i doktorica Aida Filipović Hadžiomeragić, voditeljica Odjela za higijenu i zdravstvenu ekologiju ZZJZ FBiH.Šta djeca u BiH danas jedu? Ko ih najviše oblikuje kada je riječ o prehrani: roditelji, škola ili influenseri? Da li se situacija popravila u odnosu na ranije godine ili se krećemo u pogrešnom smjeru? Razgovaramo o doručku koji se preskače, užinama koje nestaju u hodu, grickalicama i zaslađenim napicima koji prečesto zamjenjuju prave obroke. Razgovarali smo i o jednom od najvećih, ali često zanemarenih zdravstvenih izazova u BiH - dječjoj gojaznosti. Tema koju UNICEF godinama prati kroz svoj model zdravstvene podrške ponovo se pokazala ključnom: prema posljednjim istraživanjima, svako peto dijete u Bosni i Hercegovini ima problem s prekomjernom težinom. Stručnjaci upozoravaju da je riječ o trendu koji nosi ozbiljne zdravstvene rizike i koji zahtijeva hitnu reakciju kako porodica, tako i institucija.Dr. Aida Filipović Hadžiomeragić upozorava da nepravilna ishrana u djetinjstvu ostavlja dugoročne posljedice po zdravlje. Navike koje djeca usvajaju u najranijoj dobi direktno utiču na razvoj hroničnih nezaraznih bolesti u odraslom životnom dobu, uključujući kardiovaskularna oboljenja i poremećaje lokomotornog sistema. Doktorica ističe da je upravo pravilna prehrana jedan od ključnih faktora za optimalan rast, razvoj i prevenciju najčešćih uzroka smrtnosti u BiH.Komentarišući najnoviju studiju o ishrani djece u Bosni i Hercegovini, poručila je roditeljima da pristup pravilnoj ishrani djece treba biti proaktivan, a ne opterećen osjećajem krivice.Preporuka stručnjaka je da se male, ali promišljene korekcije u ishrani uvode postupno. Takav pristup omogućava djeci da usvoje zdrave prehrambene navike koje će im koristiti tokom cijelog života.Na kraju je zaključila da „blage korekcije mogu napraviti veliku razliku. Važno je da roditelji budu podrška i vodič svojoj djeci, bez osjećaja krivice, fokusiraSupport the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
--------
44:10
--------
44:10
Saša Kajkut: Fudbal je ljubav i strast koja te pokreće - (IN)Direkt
Send us a textSaša Kajkut jedan je od fudbalera koji su svojim igrama obilježili jedan period premijerligaškog takmičenja. Kajkut spada u red najboljih napadača koji su igrali na terenima u BiH, a sa njim smo razgovarali u sjajnom ambijentu hotela Jelena u Banja Luci. Ponikao je u Borcu iz Banja Luke u kojem je dobio priliku kao omladinac da debituje za prvi tim, a s obzirom na to da mu je to bio matični klub, upravo je u njemu i završio karijeru.- Sjećam se svog debija. Gradski stadion Banja Luka. Igrali smo protiv NK Čelik, kada sam dobio priliku da debitujem za Borac. Upravo protiv tima iz Zenice, gdje ću kasnije u karijeri provesti sjajne trenutke. Debi moj za Borac, pogodak za 1:0 i pobjedu, mojoj sreći nije bilo kraja, prisjetio se Saša.Debi za prvi tim je nosio sa sobom veliko breme.- Emocije su to koje ne možeš da opišeš riječima. Sa jedne strane velika čast i odgovornost, a sa druge strah da "ne uprskaš" nešto. Tada se mladim igračima nije mnogo tolerisalo. Mi smo morali kada dobijemo šansu da je iskoristimo, jer te niko ne čeka, kaže Saša. Nastupao je za pet klubova u BiH. Sa Borcem i Zrinjskim je osvojio titulu prvaka, dok je sa Borcem i Željezničarom osvojio trofej pobjednika Kupa BiH. Svojim igrama u Čeliku je stekao status miljenika navijača, a poznato je da ga je jedan navijač Zeničana istetovirao, što je jako rijedak slučaj u svijetu fudbala u Bosni i Hercegovini. - Dolazak u Čelik je otvorio neke nove perspektive. Dolazim u bh. ligu i tu sam već neko ime. Navijači su nam dali svoje srce, prihvatili nas. Kada smo osjetili koliku smo podršku imali, kolika je njihova strast i ljubav prema klubu, jednostavno ne možeš da ne daš svoj maksimum, govori Saša.Jedno vrijeme je nastupao i za ekipu Krupe, a svoju karijeru je gradio i u Hrvatskoj, Grčkoj, Moldaviji, Azerbejdžanu i Hong Kongu.Support the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
--------
1:52:26
--------
1:52:26
Christian Schmidt: RS je samo dio BiH i to svi trebaju poštovati - Direktno sa Vildanom
Send us a textTri cijele sedmice trajali su pregovori u američkoj vojnoj bazi Wright-Patterson u Daytonu, u Ohiou, da bi 21. novembra 1995. godine nastao dokument poznat kao Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini. Parafirali su ga - u Parizu 14. decembra i potpisali - tadašnji predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević i hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Svjedočili su - u ime Evropske unije španski premijer Felipe Gonzales, američki predsjednik Bill Clinton, francuski predsjednik Jacques Chirac, britanski premijer John Major, njemački kancelar Helmut Kol i ruski premijer Viktor Černomirdin. Dakle, Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina su potpisnice Sporazuma, a garanti su zemlje koje su predstavljali pobrojani međunarodni dužnosnici. 30 godina kasnije naš Ustav je Aneks IV iz Daytona, euroatlantske integracije napreduju puževim korakom, a veliki narodni magovi svaki dan nasrću na Dayton, nimalo spremni da ga unaprijede. No, mir je sačuvan.Gost nove epizode Direktno sa Vildanom Selimbegović, dio je Dejtonskog sporazuma, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt. Iskusni njemački političar - a ne turista, kako ga neki nazivaju - mandat šefa OHR-a preuzeo je 1. augusta 2021. godine, a da radi svoj posao možda ponajbolje svjedoči količina napada koju trpi na dnevnoj bazi. Uvjet da se zatvori OHR je famoznih 5+2: dokle smo? Hoće li se umiješati u problem državne imovine?Support the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
--------
50:20
--------
50:20
Amila Buturović: Nemamo bosanski nacionalizam - mi imamo nacionalizam u BiH - O prostoru
Send us a text- Susreti poput ovog su mi dokaz da dijalog, koliko god da je kratak, ne mora biti sveden samo na razmjenu riječi, već da se sa pravim ljudima može pretvoriti u priliku za stvaranje smisla i otvaranje vidika za nova razmišljanja i rad, ovako je prof. Amila Buturović opisala susret i razgovor sa našim Amirom Vukom Zecom.Amila je profesorica i istraživačica koja već dugo živi i radi u Kanadi, ali koja svojim radom i promišljanjem neprestano i iznova otvara prostore sjećanja, identiteta i kulture Bosne i Hercegovine.Rođena je i odrasla u Sarajevu, gdje je diplomirala orijentalistiku. Zahvaljujući Aga Khanovoj stipendiji, svoje postdiplomske studije nastavila je na Univerzitetu McGill u Montrealu, gdje je magistrirala i doktorirala na Institutu za islamistiku. Tokom akademskog formiranja boravila je i istraživala u Turskoj, Indoneziji i Sjedinjenim Američkim Državama, gradeći jedinstvenu perspektivu o povezanosti kulture, religije i prostora.Njen rani akademski interes bio je usmjeren na srednjovjekovnu arapsko-islamsku misao i kulturu, ali su je ratna dešavanja u BiH usmjerila ka novim temama - kulturološkim pitanjima vezanim za BiH u osmanskom periodu, te načinu na koji prošlost oblikuje naše savremeno razumijevanje identiteta i nasljeđa.U posljednjih nekoliko godina Amila svoj istraživački fokus usmjerava ka kulturi zdravlja, sa posebnim naglaskom na okultnim praksama i ezoteričnim učenjima. U saradnji sa Zemaljskim muzejom Bosne i Hercegovine, proučava artefakte koji svjedoče o dugotrajnoj prisutnosti tajanstvenih znanja i vjerovanja na ovim prostorima - spajajući arhivske pisane izvore s materijalnom kulturom. Kroz taj rad, ona pokušava vratiti u žižu kulturnog pamćenja jedan složen, često zanemaren sloj bh. baštine.U razgovoru sa Amirom Vukom Zecom, otvorene su teme koje su istovremeno lične i univerzalne - prostor, baština, kultura sjećanja, odnos prošlosti i budućnosti, tajanstvene nauke, pa čak i one, kako Amila kaže, „puke banalne politike“ koje neizbježno određuju naš svakodnevni život.Epizoda podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom, u kojoj je gostovala Amila Buturović, donosi razgovor koji nadilazi gSupport the showČitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...
--------
1:14:20
--------
1:14:20