Oslobođenje Podcast

Send us a text
Nenad Dizdarević, filmski i televizijski redatelj, scenarist, producent, filmski kritičar i profesor filma gost je nove epizode podcasta U kontru sa Draganom Markovinom. Diplomirao je režiju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, a redateljsku karijeru započeo je na Televiziji Sarajevo TV-dramom „Žena na kamenu“, snimljenom po motivima pripovijetke Ive Andrića.
Dizdarević je jedan od vodećih bosanskohercegovačkih režisera, čovjek čija je ratna premijera nagrađivanih „Magarećih godina“ 1994. godine bila prva premijera nekog bh. filma od nezavisnosti i koji od tada praktično nije snimio niti jedan film.
Pored redateljskog rada, Dizdarević je pod više pseudonima objavljivao filmske kritike. Predavao je na Odsjeku glume Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu, a jedan je od suosnivača Sarajevske filmske akademije, na koju je doveo i slavnog mađarskog redatelja Belu Tarra.
U podcastu je govorio o razlozima zbog kojih mu je blokiran čitav niz projekata, o ucjenama tadašnjeg federalnog ministra kulture i sporta Gavrila Grahovca za neostvareno snimanje „Elijahove stolice“, po romanu Igora Štiksa. Pričao je o iskustvu odrastanja u familiji diplomata i u inostranstvu, o Francuskoj, Alžiru i Iraku, te o razlozima povratka u Sarajevu, s njegovim gorkim zaključkom da mu je to bila jedna od najgorih životnih odluka.
Riječi je bilo i o tome zbog čega nikad ne bi mogao živjeti u Beogradu, o potrebi za denacifikacijom Srbije, o njegovom stricu Ziji Dizdareviću koji je ubijen u Jasenovcu. O njegovom bliskom odnosu s Brankom Ćopićem, čija je djela ekranizirao. Pričao je i o drugom našem velikom književniku - Ivi Andriću, o njegovim ranim radovima za Televiziju Sarajevo i o filmu „I to će proći“.
Dizdarevićeva uloga u osnivanju Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu bila je također jedna od tema razgovora, kao i rad s Belom Tarrom na njegovoj filmskoj akademiji u Sarajevu.
I na koncu, iz čitavog razgovora, uključujući njegovo iskustvo s ambasadom BiH u Parizu, izbijala je Nenadova frustracija našim sistemom, ljudima koji na
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text
U društvu u kojem se granice između fikcije i stvarnosti sve češće brišu, izbor uloga prestaje biti isključivo profesionalna odluka i postaje pitanje odgovornosti. Popularnost negativnih likova, njihovo romantiziranje i pretvaranje u uzore, otvara dilemu s kojom se glumci neminovno suočavaju: gdje završava umjetnička sloboda, a počinje odgovornost prema publici.
Ta dilema prelama se i kroz razmišljanja Ivana Bosiljčića, gosta nove epizode podcasta Opet Laka, u kojoj sa Elvirom Lakovićem promišlja granice umjetničke slobode i odgovornosti.
- Trebalo bi da budemo svjesni kakav uticaj mi glumci imamo kroz ono što igramo, ali ako svi glumci odbijaju da igraju negativce, ko će ih onda igrati? Problem je u tome što ih naša kultura ima običaj popularizirati, kaže Bosiljčić.
Upravo zato, za njega nije presudan sam izbor takvih uloga, već način na koji su oblikovane.
- Važno je da negativac na kraju ima pokajanje, kaže, navodeći kao primjer scenu iz serije Južni vetar, u kojoj je, kako ističe, pokajanje liku koji tumači Miloš Biković, dalo dubinu i ljudskost. 
Taj odnos prema likovima Bosiljčić vidi kao odraz šire promjene u vrijednosnom sistemu. Smatra da se kod mlađih generacija ponovo javlja potreba za jasnim moralnim orijentirima, nakon perioda u kojem su se destruktivni obrasci ponašanja često predstavljali kao poželjni.
- Čini mi se da se viteštvo vraća, kao da se ovo drugo izgustiralo. Vidim po svojoj kćerki i po mladima generalno da su im balavanderi smešni, a da se svi utišaju pred nekim džentlmenom, kazao je Bosiljčić.
Upravo ta potreba za jasnim vrijednosnim uporištima, smatra, objašnjava i dubinu povjerenja koje publika ima prema likovima koje gleda na ekranu. Koliko to povjerenje može biti snažno, shvatio je kroz svoju ulogu u seriji Ranjeni orao.
- Moj junak je doživeo nesreću i u toj nesreći izgubio nogu, prisjeća se.
Sama scena, tehnički, bila je jednostavna - rupa na krevetu, kroz nju provučena noga, međutim, reakcije publike pokazale su da granica između ekrana i stvarnosti lako nestaje.
- U nedelju je emitovana epizoda, a u ponedeljak sam hodao centrom Beograda. Ljudi me prepozn
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text
Psiholog Vanja Tolj, gost podcasta Oslobođena, otvorio je pitanje rodnih uloga na Balkanu, ističući da se savremene promjene u položaju žena često doživljavaju kao prijetnja muškom identitetu, naglašavajući da su se žene danas u velikoj mjeri okrenule sebi, obrazovanju, karijeri i ličnom razvoju, što kod dijela muškaraca izaziva nelagodu i otpor.
Prema njegovim riječima, i dalje je snažno prisutan tradicionalni obrazac prema kojem se od žene očekuje da, bez obzira na ambicije, prvenstveno bude posvećena kući i porodici.
Psiholog upozorava da se ženama i dalje nameću brojna ograničenja, od toga kako trebaju odgajati djecu, do toga da ne bi smjele zarađivati više od partnera ili donositi važne odluke. S druge strane, ističe, model muškog ponašanja ostaje gotovo neupitan.
U podcastu smo govorili i o duboko ukorijenjenim patrijarhalnim obrascima i njihovom utjecaju na emocionalne izbore žena, posebno u partnerskim odnosima. Na društvenim mrežama se nedavno pojavila priča koja snažno oslikava poruke koje se i danas šalju djevojkama. Negdje u unutrašnjosti Srbije, na svadbi, otac je kćerki, dok je izlazila iz kuće, razbio tanjir iz kojeg je jela godinama, jasno joj poručujući da se u tu kuću više ne može vratiti. Ovakvi simbolični, ali brutalni činovi ostavljaju duboke posljedice i na nove generacije žena.
- To jako utiče. Imam žene koje su zbog takvih poruka prerano ušle u brak, bukvalno pobjegle u brak s muškarcima koji su isti kao njihovi očevi, ističe psiholog.
Govorili smo i o savremenim partnerskim odnosima i razlozima zbog kojih je sve više žena i muškaraca koji su sami, ali ne nužno i usamljeni. Tolj ističe da se način na koji žene danas ulaze u odnose značajno promijenio, kao i kriteriji koje postavljaju pred partnere. 
Prema njegovim riječima, upravo ta promjena očekivanja utiče na to da je sve više ljudi koji biraju da budu sami. Posebno se osvrnuo na temu da žena iz veze emocionalno ode mnogo prije nego što je fizički napusti.
- Žena ne odlazi preko noći. Mjesecima, nekad i godinama, pokušava, trudi se, bori se, govori, upozorava. A onda se jednostavno emotivno ugasi i kaže: "Ja više ne mogu, umorna
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text
Miloš Stojčev svojim igrama u dresu FK Sarajevo ostao je upamćen među navijačima kluba sa Koševa, a na pomen njegovog imena simpatizeri Sarajeva sa osmijehom i sjetom govore o njegovim nastupima u bordo dresu. Upravo je on gost nove epizode podcasta (IN)Direkt.
Stojčev je ponikao u Crvenoj zvezdi, odakle je nakon izlaska iz omladinskog pogona odlazio na posudbe u Sopot, Grbalj i Bežaniju. Potom je uslijedio angažman u novosadskoj Vojvodini i Borcu iz Čačka sa kojim je nastupao u evropskim takmičenjima. Poslije toga odlazi u MLS gdje je nastupao za Sporting Kansas City, a potom slijedi odlazak u Kazahstan.
Prvi put u Bosnu i Hercegovinu dolazi 2013. godine, kada potpisuje za ekipu Leotara.
- Ostao sam bez angažmana, ali sam radio individualno. Ipak vrijeme je prolazilo i kada je došla ponuda iz Trebinja, na prvu i nisam bio za. Međutim vrijeme je prolazilo i onda sam odlučio da idem u Trebinje. Bila je teška situacija, igrali smo bez plata i svega, ali smo bili dobra ekipa i uspješno smo izvukli tu sezonu. Nakon toga su počele da dolaze ponude iz BiH. Čini mi se da me pola lige htjelo, prisjeća se Stojčev.
Već tada ga Sarajevo želi u svojim redovima, ali se odlučio na odlazak u Kazahstan. Ipak, Sarajevo i Husref Musemić koji je tada vodio klub sa klupe bordo tima ne odustaju, pa nakon jesenje sezone odlučuje se na dolazak u Sarajevo i povratak u BiH.
- Husref me htio u ekipi i tražio je da me dovedu. Mislim da me Ermin Avdić, koji je bio tada skaut Sarajeva, zvao 50 puta dnevno. Toliko me zvao da sam u jednom momentu prestao i da se javljam. Dobio sam vrlo dobru ponudu iz Kazahstana, ali sam ubrzo donio odluku da ću na polusezoni u Sarajevo. Interesantno je da me Husref tražio i doveo, ali je on smijenjen i kao trener me dočekao Robert Jarni sa kojim sam počeo pripreme, govori Stojčev. 
Posebno emotivan je bio kada je govorio o rahmetli Dženanu Uščupliću, sa kojim je Stojčev osvojio Kup i titulu prvaka Bosne i Hercegovine. 
- Mi smo bili dobra ekipa, na terenu i van njega. A Dženo je upravo to znao. Dao nam je slobodu i mi smo mu to vratili na terenu. Jednostavno on je sa nama radio na takav način da smo mi
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text
Kada nas je, decembra 2020. godine, potresao međunarodni skandal, željeli smo povjerovati da je u pitanju incident: Milorad Dodik je tada, kao član državnog Predsjedništva ugostio Sergeja Lavrova, ruskog ministra spoljnih poslova i pohvalio se kako ga je darivao pozlaćenom ikonom sv. Nikole, starom 300 godina. Srna je - dokumentirajući poklon - fotografirala zemlju porijekla, Ukrajinu i bruka je pukla.
Ikona je, istina, stigla do Rusije, da bi je Lavrov u Moskvi vratio našem tadašnjem ambasadoru, koji ju je pak strpao u kofer i donio u zemlju, no povijest pozlaćenog sv. Nikole ostala je tajna, a naš darodavac nedavno je opet zagrabio u prošlost: ovaj se put nameračio na Sarajevsku hagadu, koju bi vratio u Izrael, iako tamo nikada nije ni boravila.
Sarajevska hagada, jedna od najvrednijih jevrejskih knjiga današnjice, nastala je u Španiji u 14. stoljeću, da bi preko Italije dospjela u Bosnu i Hercegovinu, a u Zemaljskom muzeju je od 1894. godine jedan od eksponata kojim se najviše ponosimo. 
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović Eli Tauber, historičar, publicista, savjetnik za pitanje kulture i religije pri Savezu jevrejskih opština, direktor Arhiva Jevrejske zajednice u našoj zemlji, osnivač i predsjednik Udruženja Hagada Sarajevo. 
Šta kaže na Dodikovu ponudu iznesenu izraelskom predsjedniku Isaacu Herzogu? Šta je Hagada Jevrejima u Bosni i Hercegovini?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...