Oslobođenje Podcast

Send a text
Stevo Nikolić jedna je od ikona Premijer lige BiH. "Dovedite Stevu u svoje redove i titula je zagarantovana", krilatica je koja ga je pratila kroz karijeru.
Rođen u Bosanskom Šamcu, Nikolić je svoju karijeru gradio širom Bosne i Hercegovine, a titule prvaka je osvajao sa Modričom, Borcem i Zrinjskim sa kojim je u dva navrata podizao u zrak trofej namijenjen pobjedniku takmičenja. Titulu i kup je osvojio u Mađarskoj sa Debrecenom, a pored navedenih klubova nastupao je u Željezničaru i Čeliku u našoj državi, potom u Otelulu, Spartaku iz Trnave, a svoju fudbalsku karijeru je završio u Srbiji.
Djetinjstvo je proveo u Šamcu i kako sam kaže bavio se svim sportovima. Jednostavno takvo je bilo njegovo odrastanje, kao i njegovih vršnjaka, koji su se na sve načine bavili sportom. 
- Ja sam se mnogo bojao granata. Počeo sam da treniram fudbal, a onda je jednom prilikom neko rekao da je pala granata na teren. Od tog momenta ja sam rekao ja na teren više ne idem. Kao dječak sam volio Jackie Chana, Jean Claude van Dammea i onda sam otišao na karate. Tu sam bio neka dva mjeseca, i opet granatiranje. Pala je granata pored dvorane i svi ti idoli su zaboravljeni. I nakon male pauze vratio sam se na fudbal i tako je sve krenulo, prisjeća se Nikolić.
Prvu titulu osvojio je sa ekipom Modriče, nakon čega je krenula njegova karijera uzlaznom putanjom. Iako je tokom karijere često išao na probe, uvijek bi se vraćao u BiH i pomjerao granice svojih nastupa. Naredna titula je došla sa banjalučkim Borcem, ali kako sam kaže, u novoj epizodi podcasta (IN)Direkt, najljepši period je proveo u Mostaru i Zrinjskom.
- Kada me moj menadžer ponudio Zrinjskom, Šulenta je rekao može, to je to. Uvijek sam ih cijenio, bilo mi je drago kada sam otišao u Mostar. U početku nije bilo baš najbolje, ali je sa vremenom sve ispalo vrlo dobro. Trener Branko Karačić me nije poznavao, Amer Bekić je bio u prednosti, odlično je i igrao. Rekao mi je da me ne poznaje, ali da sam tu i da ću dobiti priliku. Na pripremama nisam mogao da dam gol, ali je onda došlo prvenstvo utakmica protiv Radnika, tri pogotka i ta
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
Tragedija koja se dogodila u Sarajevu u četvrtak duboko je potresla glavni grad naše zemlje i cijelu Bosnu i Hercegovinu. Brčaci su u tišini podijelili bol s porodicom mladog i talentiranog umjetnika, 23-godišnjeg Erdoana Morankića, kome je jučer klanjana dženaza u rodnom gradu. Ovaj student slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti smrtno je stradao prilikom iskakanja tramvaja iz šina, nadomak Zemaljskog muzeja, a još je četvoro naših sugrađana teško povrijeđeno.
Sedamnaestogodišnja Ella Jovanović i dalje je na intenzivnoj njezi, njene kolege iz Katoličkog školskog centra i brojni sarajevski đaci i studenti u subotu su se - na Dan žalosti - okupili na protestima zbog smrti na ulicama, i prošetali i do Opće bolnice da svojim prisustvom iskažu podršku i požele Elli oporavak. Jučer, trećeg dana okupljanja, Nihad Uk, premijer Sarajevskog kantona, podnio je ostavku, ističući da mu je glas mladih važniji od funkcije. Istraga nesreće traje, premijer i Vlada Kantona od prvog časa naglašavali su kako nije vrijeme za slikanje i saopćenja, već za temeljito i transparentno ustanovljavanje uzroka tragedije, a najmanje za političke zloupotrebe. No, njih uistinu nije manjkalo, a i nastavljaju se, čak i manipulacijama oko Ukove ostavke, koja je - šta god ko rekao - do sada neviđen potez na našoj političkoj sceni i duboko moralni čin.
S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegovićakademik Rešid Hafizović, profesor dogme, sufizma i uporednih religija na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. 
Ima li morala u našem društvu? Milorad Dodik se mjesecima s Bošnjacima obračunava uvredama, Dragan Čović mu se pridružuje, i jedan i drugi imaju jasne ciljeve - obračun s Bosnom i Hercegovinom, Bošnjaci se pak obračunavaju međusobno: ima li to smisla?
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
Faruk Širbegović jedan je od najuspješnijih privrednika u BiH koji iza sebe ima višedecenijsko menadžersko iskustvo. Njegova priča je dokaz da se američki san može ostvariti u Bosni i Hercegovini. U podcastu O prostoru sa Zecom i Vukom otvoreno govori o biznisu, društvu i ličnoj odgovornosti.
Vlasnik je kompanije Širbegović inžinjering sa sjedištem u Gračanici, gdje je rođen 1961. godine. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu s najvišom ocjenom, te je s vjerom u svoje znanje i sposobnosti 1990. godine krenuo u poduzetničke vode i izgradio firmu koja je danas prepoznatljiva na regionalnom tržištu.
Za svoj rad tokom niza godina osvojio je brojna priznanja i nagrade među kojima je jedna od najznačajnihih ona iz 2017. godine kada mu je u Dubrovniku na IV Regionalnom Samitu poduzetnika uručena Velika nagrada "Stvaratelji za stoljeća".
Mit da se firma otvori i da pare same padaju s neba naziva čistom iluzijom, i da je naučio da u poslu ništa nije sigurno te da ne postoji garancija uspjeha.
Građevinska kompanija Širbegović posluje od 1990. godine, prvo kao Arhitekt, a zatim od 1995. kao građevinska holding Kompanija Širbegović. Od 2001. godine počinje ekspanzija u zemljama regiona, grade se prvi objekti u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.
U toku svog dosadašnjeg poslovanja kompanija je izgradila više od 6.000 objekata, a glavna tržišta na kojima posluju su BiH, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Austrija i Njemačka.
- Sad radim na tome da izradim stambene zgrade sa tom brzom gradnjom, prefabriciranom gradnjom, gdje tu nema mnogo mokrih procesa da to brzo bude i da je to razumna cijena. 3.000, 4.000 maraka, koliko treba plata da kupi stan? To bi trebalo približiti negdje 2.000 maraka da spokriju troškovi u građenju, a da se država odrekne, PDV-a i svega onoga čega može da se odrekne, da daje poticaju u domenu infrastrukture, dovođenja instalacija i tako dalje, da ti troškove ne opterećavaju troškove stana, kaže Širbegović.
Širbegović se prisjetio i najtežeg trenutka u karijeri kada je bio prinuđen otpustiti veliki broj ljudi. Smatra da korupcija ne postoji bez javnog sektora, da u poslu treba biti
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
Sarajevska Regina više od tri decenije zauzima posebno mjesto u regionalnoj muzičkoj istoriji. Osnovan 1990. godine, ovaj muzički sastav ostavio je snažan trag na pop-rock sceni bivše Jugoslavije pjesmama koje su obilježile različite generacije - od ranih hitova do Bistre vode, s kojom je Bosna i Hercegovina 2009. godine predstavljena na Eurosongu. Iza tog kontinuiteta stoji autorski i produkcijski rad Aleksandra Čovića, muzičara čija se karijera paralelno razvijala s promjenama društva u kojem je djelovao.
U novoj epizodi podcasta Opet Laka, Čović kroz razgovor otvara teme koje nadilaze muziku kao industriju te ulazi u širi društveni okvir, od odnosa kapitalizma i emocije, preko kolektivnih zabluda, do unutrašnjih lomova koji su pratili dugogodišnji rad Regine.
Razgovor se, između ostalog, zadržava na pitanju ima li ljubav danas prostora u sistemu koji sve mjeri tržišnom vrijednošću. Na Lakinu tezu da s napredovanjem kapitalizma ljubav postaje potisnuta, Čović odgovara bez zadrške.
- U kapitalizmu je ljubav vrlo upitan pojam. Što bi mi rekli još prije 35 godina: “Ljubav nije za nas”. Ako mi je nešto poražavajuće, to je, kaže.
Problem, smatra, nije u nedostatku potencijala, već u trajnoj nesposobnosti da se na Balkanu pronađe zajednička tačka.
- Mislim da su naši ljudi dovoljno talentovani i pametni, ali ne uspijevamo da nađemo tu neku nit koja nas spaja. U suštini smo isti, ali uvijek neko dođe i baci nam kosku za koju se mi uhvatimo. I onda, svakih 20, 30, 50 godina sve ispočetka - katastrofa, kazao je Čović.
Nezaobilazna tema razgovora su i unutrašnji lomovi unutar benda, uključujući razlaz s dugogodišnjim pjevačem Davorom Ebnerom i kasnije pokušaje pravnog prisvajanja imena benda. 
- Nisam želio da Davor i ja završimo na sudu. On je napravio glupost. Otišao je iz benda 2020. godine, u vrijeme korone, a onda je 2023. pokušao da prijavi ime u Zavodu. To je u početku prihvaćeno, ali je napravio grešku jer je želio zaštititi naziv logotipom čiji sam ja vlasnik i tu se ta priča morala zaustaviti, objašnjava.
Cijelu situaciju, kaže, doživljava kao nepotrebnu.
- Ljudi su uvijek znali da su to moje pj
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send a text
U novoj epizodi Oslobođene s integrativnom nutricionisticom Dženitom Mustafić govorimo o poremećajima u ishrani kao odrazu odnosa prema sebi, a ne samo prema hrani. Otvaramo teme uticaja hrane na raspoloženje i anksioznost, dijetne kulture i ciklusa restrikcije, prejedanja i krivice u koje žene često upadaju. Poseban fokus je na Hashimoto sindromu, mitovima o „idealnoj ishrani“ i tome kako izgleda zdrav, slobodan odnos prema hrani i tijelu bez straha i perfekcionizma.
Kako ističe Mustafić, san je jedan od ključnih stubova zdravlja, ravnopravan s ostalim principima lifestyle medicine. Ova medicina počiva na šest postulata zdravog života koji su međusobno povezani i jednako važni: ishrana, san, fizička aktivnost, izbjegavanje toksičnih supstanci, socijalni odnosi i duhovnost.
- Hrana nije iznad svega ostalog. Sve ide paralelno, naglašava Mustafić. 
Posebno važnim smatra socijalni aspekt života. 
- Najopasnija rečenica je: "Meni ne treba niko, ja mogu sve sama", ističe Mustafić. 
Šesti postulat zdravog života je duhovnost, koja ne mora biti isključivo religijska. 
Sa Mustafić smo razgovarali i o emocionalnom prejedanju i zašto hranu često ne prepoznajemo kao oblik zavisnosti.
- Hrana može biti droga i o tome se vrlo rijetko govori javno, ističe Mustafić. 
Iako hrana može biti lijek, podsjeća na Hipokratovu misao da ona u isto vrijeme može biti i otrov. Presudna je količina, a ne sama namirnica. 
Poremećaji u ishrani predstavljaju složene psihološke obrasce koji daleko nadilaze samu hranu i tjelesnu težinu. Anoreksija se najčešće manifestuje kroz intenzivan strah od debljanja, odbijanje hrane i iskrivljenu percepciju vlastitog tijela, čak i u stanju ozbiljne ​pothranjenosti. Bulimiju karakteriše ciklus nekontrolisanog prejedanja praćen kompenzacijskim ponašanjima poput povraćanja, gladovanja ili pretjeranog vježbanja, pri čemu tjelesna težina često ostaje u granicama normale, što otežava rano prepoznavanje problema. Ortoreksija, s druge strane, uključuje opsesivnu potrebu za "zdravom" ili "čistom" ishranom, uz izražen strah od namirnica koje se doživljavaju kao štetne, što često vodi ka izbacivanju ci
Support the show
Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...