Prvi svjetski rat ili Veliki rat važna je tema većine europskih historiografija. Taj rat obilježava kraj jednog razdoblja i svojevrstan je početak „novog doba“ nacionalnih država. Važni datumi iz Velikog rata u mnogim europskih zemljama nacionalni su i državni praznici, javne prostore krase spomenici koji veličaju pojedine događaje ili junake Velikoga rata. No, u hrvatskoj historiografiji i javnom prostoru Prvi svjetski rat pomalo je zaboravljena i potisnuta tema o kojoj se malo govori i razmjerno se slabo istražuje. Malobrojni spomenici vezani uz Veliki rat često su zapušteni, a ključne osobe i događaji iz Prvog svjetskog rata s hrvatskih prostora malo su ili sasvim nepoznati u hrvatskom širem javnom prostoru. Je li razlog takvoj situaciji shvaćanje da se Hrvatska našla na gubitničkoj strani na kraju Velikog rata, smatramo li to razdoblje nebitnim za povijesni razvoj hrvatskog naroda i države ili se pak sramimo tog dijela naše povijesti? U svakom slučaju postojeće stanje općeg poznavanja hrvatskog udjela u zbivanjima Prvoga svjetskog rata čudno je, te stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama pokušat ćemo dati odgovor na ta i slična pitanja, a naše sugovornice su dr. sc. Ljiljana Dobrovšak iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i dr. sc. Vijoleta Herman Kaurić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 14. ožujka 2023. na HR3.
--------
52:37
--------
52:37
Zaboravljeno sjećanje na Veliki rat 1. dio
Prvi svjetski rat ili Veliki rat važna je tema većine europskih historiografija. Taj rat obilježava kraj jednog razdoblja i svojevrstan je početak „novog doba“ nacionalnih država. Važni datumi iz Velikog rata u mnogim europskih zemljama nacionalni su i državni praznici, javne prostore krase spomenici koji veličaju pojedine događaje ili junake Velikoga rata. No, u hrvatskoj historiografiji i javnom prostoru Prvi svjetski rat pomalo je zaboravljena i potisnuta tema o kojoj se malo govori i razmjerno se slabo istražuje. Malobrojni spomenici vezani uz Veliki rat često su zapušteni, a ključne osobe i događaji iz Prvog svjetskog rata s hrvatskih prostora malo su ili sasvim nepoznati u hrvatskom širem javnom prostoru. Je li razlog takvoj situaciji shvaćanje da se Hrvatska našla na gubitničkoj strani na kraju Velikog rata, smatramo li to razdoblje nebitnim za povijesni razvoj hrvatskog naroda i države ili se pak sramimo tog dijela naše povijesti? U svakom slučaju postojeće stanje općeg poznavanja hrvatskog udjela u zbivanjima Prvoga svjetskog rata čudno je, te stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama pokušat ćemo dati odgovor na ta i slična pitanja, a naše sugovornice su dr. sc. Ljiljana Dobrovšak iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i dr. sc. Vijoleta Herman Kaurić s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 7. ožujka 2023. na HR3.
--------
54:56
--------
54:56
Hercegovački franjevci u Drugom svjetskom ratu i poraću
Razdoblje Druga svjetskoga rata bilo je najteže razdoblje u povijesti franjevačkoga reda u Hercegovini. Pred kraj rata je partizansko zauzimanje Širokoga Brijega i drugih gradova rezultiralo brojnim ubojstvima hercegovačkih franjevaca. Jugoslavenska je historiografija i publicistika nakon 1945. hercegovačke franjevce označila monolitnom skupinom ustaških suradnika, a Viktor Novak je u svojem protukatoličkom pamfletu Magnum Crimen franjevački samostan u Širokom Brijegu proglasio ustaškom utvrdom iz koje su ponikli organizatori ustaških zločina u tom kraju. Jesu li takve optužbe imale pokrića, kakav je bio odnos hercegovačkih franjevaca prema ustaškom režimu, a kakav prema komunistima te koji su stvarni razlozi više desetaka ubojstava hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i neposredno nakon njega pitanja su na koja odgovore tražimo u razgovoru s dr. sc. Hrvojem Mandićem.Epizoda je premijerno emitirana 28. veljače 2023. na HR3.
--------
54:54
--------
54:54
U ratu za Dalmaciju: Ludovik I. Anžuvinac
Na zasjedanju svojega kraljevskoga vijeća 1345., Ludovik I. Anžuvinac odlučio je obnoviti kraljevski autoritet na čitavom području Hrvatskoga Kraljevstva. Kralj se iduće, 1346. godine, upleo u sukob između zadarske komune i središnjih mletačkih vlasti. Ludovikov prvi pokušaj završio je neuspješno, porazom od Mletačke Republike pa je 1348. bio prisiljen potpisati primirje s Mlečanima. Uz te sukobe Dalmaciju je 1347. poharala i epidemija kuge. No ono što nije uspio prvi put uspjet će mu desetljeće kasnije nakon što 1356. ponovno zarati s Mlečanima. Taj je sukob završio potpisivanjem Zadarskoga mira 1358. godine. O tome što se događalo u Dalmaciji u tom desetljeću i koje su bile posljedice Ludovikova rata razgovaramo s dr. sc. Gordanom Ravančićem.Epizoda je premijerno emitirana 14. veljače 2023. na HR3.
--------
55:00
--------
55:00
Povijest / historiografija i javni prostor
Povijest je jedna od znanstvenih disciplina koja ima tu sreću (ili nesreću) da njezine pojedine sastavnice i teme kojima se bavi često pobuđuju interes u javnom prostoru. Ponekad, kao i u slučaju nogometa, javnost smatra da zna bolje i točnije interpretirati prošlu stvarnost od profesionalnih povjesničara. Zapravo, odnos između društva i povijesti je jedan interaktivan proces. Stoga se unutar historiografije otvorilo i jedno posve novo interdisciplinarno područje nazvano „javna povijest“ koje pokušava odgovoriti na pitanja kako ljudi percipiraju povijest, što ona znači za njih u sadašnjosti, kakve su razlike između kolektivnog pamćenja i historiografije, kako se povijest (zlo)upotrebljava u javnosti i javnom prostoru, te koja je uloga povijesti i povjesničara u širem društvenom kontekstu? Zato ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama pokušati dati odgovor na ta i neka druga pitanja iz područja odnosa javnosti i historiografije, a naš sugovornik je doc. dr. sc. Branimir Janković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 7. veljače 2023. na HR3.
Radio emisija Hrvatskog radija 3. program usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina.
Österreich