Povijesne kontroverze

Sjeverna Dalmacija s Kninom kao glavnim gradom bila je političko i vojno središte srpske pobune u Hrvatskoj te kasnije središte srpske paradržave. Na tom se prostoru može pratiti kako su se, uz presudnu pomoć JNA, oblikovale oružane snage koje su krajem 1992. postale dio Srpske vojske Krajine, odnosno njezin 7. sjevernodalmatinski korpus. O ulozi JNA, arhivskim izvorima i slomu tog korpusa u operaciji "Oluja" razgovaramo s doktorom znanosti Ivanom Radošem.
Epizoda je premijerno emitirana 30. lipnja 2026. na HR3.

Koliko bi Hrvatska danas imala stanovnika da je kroz posljednjih 500 godina rasla poput Švedske, Nizozemske ili Norveške? Zašto Hrvatska danas ima milijune stanovnika manje nego što bi mogla imati prema europskim demografskim trendovima? Može li se povijest jednoga naroda čitati kroz broj ljudi koji su na nekom prostoru živjeli, nestajali ili odlazili? I govori li nam demografija možda više o hrvatskoj prošlosti nego mnogi politički događaji? Odgovore tražimo u razgovoru s akademikom Anđelkom Akrapom, autorom knjige Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća, opsežne studije koja na osamstotinjak stranica donosi veliku priču o demografskoj povijesti Hrvatske.

Epizoda je premijerno emitirana 23. lipnja 2026. na HR3.

U današnjoj epizodi nastavljamo osvrt i komentare na predavanje prof. Mirjane Matijević Sokol posvećeno Višeslavovoj krstionici. Ovaj krsni zdenac u hrvatskoj historiografiji predstavlja jedan od onih arheoloških artefakata koji, iako ključan za razumijevanje razdoblja i procesa pokrštavanja ranoga srednjega vijeka, istovremeno je već desetljećima predmet rasprava i kontroverzi koje izlaze i izvan granica i opsega hrvatske historiografije i hrvatske povijesti. Krstionica je često središnji eksponat na izložbama posvećenim hrvatskom ranom srednjem vijeku, no postoje i drugačija mišljenja, koja ju isključuju iz korpusa hrvatske kulturne baštine. O svemu tome govorila je prof. Mijana Matijević Sokol u svom predavanju održanom u sklopu zatvaranja velike obljetničke izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“. Stoga, u ovotjednoj epizodi Povijesnih kontroverzi poslušajmo nastavak i zaključak tog zanimljivog i kontroverznog predavanja održanog 5. ožujka 2026. godine u prostorijama Galerije Klovićevi dvori.Epizoda je premijerno emitirana 16. lipnja 2026. na HR3.

Čin pokrštavanja i proces susljedne kristijanizacije u povijesti svakog europskog naroda važni su događaji kojima se taj narod uključio u kršćansku ekumenu i time u srednjovjekovnom svijetu postao dio kršćanske civilizacije. U hrvatskom slučaju taj je proces započeo razmjerno rano, no trajao je prilično dugo, a o tome nam govore i konkretni arheološki ostaci crkvene gradnje ranoga srednjega vijeka, kao i različiti predmeti crkvenoga namještaja iz tog vremena. Među tim ostacima prošlosti malo koji je predmet izazvao toliku kontroverzu u suvremenoj hrvatskoj historiografiji kao što je to slučaj s ranosrednjovjekovnim krsnim zdencem poznatim i pod nazivom Višeslavova krstionica. O prijeporima i interpretacijama njegova nastanka i važnosti za najraniju hrvatsku povijest već smo raspravljali u Povijesnim kontroverzama točno prije 10 godina. U međuvremenu, tijekom posljednjeg desetljeća rasprava o tome je li Višeslavova krstionica dio ninske (i hrvatske) kulturne baštine ili se pak radi o krsnom zdencu kojeg ne treba vezati uz početke kršćanstva na hrvatskim prostorima nije minula – štoviše o ovoj temi se raspravlja ne samo u znanstvenim krugovima nego i putem drugih javnih medija. Ipak, prilikom organiziranja velike obljetničke izložbe „U početku bijaše kraljevstvo“ upravo je Višeslavova krstionica postala jedan od središnjih eksponata, a u dočetku trajanja ove izložbe organizirano je i posebno predavanje o ovome krsnome zdencu. O povijesti Višeslavove krstionice i proturječnim tezama unutar historiografije, govorila je prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol u svom predavanju naslovljenom „Sub tempore Vvissaclavo dvci: krsni zdenac Hrvata” koje održano 5. ožujka 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi poslušati dijelove tog zanimljivog i kontroverznog predavanja, kao i komentare drugih istraživača.
Epizoda je premijerno emitirana 9. lipnja 2026. na HR3.

Zagrebačko prigorje – prostor na dodiru grada i sela, povijesnih kontinuiteta i političkih lomova – često se u javnosti doživljava kao samorazumljiv pojam. No što on zapravo označava? Gdje su njegove prostorne i identitetske granice, i u kakvom su međusobnom odnosu pojmovi Zagreb i Prigorje – jesu li oni suprotstavljeni ili isprepleteni kroz povijest? U ovoj emisiji otvaramo niz pitanja koja zadiru u društvenu i političku povijest Prigorja. Kakvo je podrijetlo stanovništva koje nazivamo Prigorcima i kako se oblikovao njihov regionalni identitet? Na koji su način sudjelovali u velikim prijelomnicama 20. stoljeća? Kako su doživjeli raspad Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje nove jugoslavenske države – kao oslobođenje, prijelaz ili gubitak? Kakva je bila dinamika Drugog svjetskog rata na prigorskom prostoru, koje su društvene skupine bile zahvaćene nasiljem i represijom te kako su se lokalne zajednice nosile s poslijeratnim političkim i društvenim transformacijama? O tim i brojnim drugim temama razgovaramo s dr. sc. Domagojem Novoselom, koji će nam, približiti slojevitu i često nedovoljno istraženu povijest Zagrebačkog prigorja – prostora koji, iako u sjeni metropole, predstavlja važan ključ za razumijevanje šire hrvatske povijesti 20. stoljeća.
Epizoda je premijerno emitirana 2. lipnja 2026. na HR3.