Partner im RedaktionsNetzwerk Deutschland
PodcastsKunstIzvolite u salon

Izvolite u salon

Sve što ste želeli da znate o umetnosti.
Izvolite u salon
Neueste Episode

Verfügbare Folgen

5 von 13
  • Stojan Ćelić - Promene granice prostora | Izvolite u salon epizoda 13
    Ova epizoda je posvećena izložbi Stojana Ćelića koja se povodom stogodišnjice umetnikovog rođenja održava u galeriji SANU.O delu i značaju Stojana Ćelića razgovaramo sa Zoranom Erićem, kustosem izložbe i istoričarom i teoretičarom umetnosti.Stojan Ćelić je bio slikar, grafičar, teoretičar, kritičar, profesor Fakulteta likovnih umetnosti i akademik. Sa prijateljem Pavlom Ugrinovim je kao scenograf radio na prvom izvođenju Beketovog Godoa van Francuske, što je divno opisano u Ugrinovljevim romanima i memoaristici.Bio je jedna od ključnih figura za razvoj moderne jugoslovenske i srpske umetnosti.Kao stipendista vlade NR Srbije boravi u Parizu i Londonu 1955. godine, a kao stipendista Fonda za unapređenje likovnih umetnosti „Moša Pijade“ tokom 1959. boravi u Parizu, Belgiji, Holandiji i Londonu.Bio je član grupe Samostalni, Decembarske grupe i Grupe 69 .Prvi tekst je objavio 1950. godine od kada je napisao nekoliko monografija i brojne umetičke studije, eseje, kritike itd. Bio je redovni kritičar lista „Revija“ (1952—1953), pokretač je i glavni i odgovorni urednik časopisa „Umetnost“ (1965—1970).Izabran za dopisnog člana SANU 1978. godine, a za redovnog 1985.Od 1956. bio je član Međunarodnog udruženja likovnih kritičara - AICA.Dela Stojana Ćelića nalaze se u brojnim svetskim kolekcijama, uključujući i Muzej moderne umetnosti u Njujorku.Zoran Erić je doktorirao na Fakultetu za Medije, Bauhaus univerziteta u Vajmaru. Polje njegovog istraživanja uključuje dodirne tačke između urbane sociologije, humane geografije, prostorno-kulturološkog diskursa, teorije umetnosti, i političke ekologije. U periodu od 2002-2021. bio je kustos Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.Nosilac je brojnih priznanja i nagrada, među kojima su “Global Supplementary Grant”, jednogodišnja dodatna stipendija za doktorske studije Insitituta za otvoreno društvo, Njujork, Nagrada Društva istoričara umetnosti Srbije za najbolju izložbu godine, za projekat "Poslednja istočnoevropska izložba", kao i istraživačka stipendija Geti Fondacije.Trenutno je zaposlen na Institutu za filozofiju i društvenu teorijuZahvaljujemo se porodici Zarić na ustupanju vizuelnih materijala i dozvoli da prikažemo reprodukcije radova Stojana Ćelića.
    --------  
    1:19:15
  • Egon Šile - Ekspresionizam erosa i smrti | Izvolite u salon epizoda 12
    Egon Šile je bio jedan od najprovokativnijih umetnika svoje epohe. Njegove eksplicitne slike, optužbe za nemoral i zatvor zbog „kvarenja omladine“ učinile su ga jednim od najkontroverznijih likova bečke umetničke scene. Ali iza šoka krije se vizionar koji je pomerio granice umetnosti i ostavio neizbrisiv trag na ekspresionizam. U novoj epizodi Izvolite u salon, razgovaramo o tome: • Zašto je Šile bio proglašen „opsesivnim“ i „bolesnim“? • Kako su erotika, smrt i duhovnost isprepletani u njegovom stvaralaštvu? • Da li je umetnost koja provocira nužno nepristojna – ili je upravo tu njena snaga? Gledajte epizodu i otkrijte zašto Egon Šile i danas izaziva strastvene rasprave.
    --------  
    1:11:06
  • Marsel Dišan – Zašto je pisoar umetnost? gost: Stevan Vuković | Izvolite u salon epizoda 11
    Zašto je običan pisoar, koji je Marsel Dišan izložio 1917. godine, zauvek promenio način na koji razumemo umetnost?Naš gost je Stevan Vuković, istoričar umetnosti i teoretičar, sa kojim razgovaramo o pojmu "ready-made", pobuni protiv akademskih normi i o tome kako je Dišan svojim gestom pomerio granice umetničkog stvaralaštva. Odgovaramo na pitanje zašto je Dišan najuticajniji umetnik 20. veka i kako je čak i njegovo ćutanje inspirisalo čitave generacije umetnika.Šta čini da jedan predmet postane umetničko delo?Da li je umetnost u ideji, kontekstu ili u samom objektu?I zašto je Dišan i danas relevantan kada govorimo o savremenoj umetnosti?Pridružite nam se u razgovoru o umetnosti koja izaziva, provocira i tera nas da preispitamo sopstvena uverenja.Stevan Vuković je po vokaciji kustos, istoričar i teoretičar umetnosti. Diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu,  i pohađao doktorske studije na istom odeljenju, kao i postdiplomske studije teorije umetnosti u na Jan van Eyck Aakademie u Mastrihtu i studije umetnosti u javnom prostoru na Bahaus Dessau. Objavljuje tekstove o savremenoj likovnoj umetnosti, teoriji i filozofiji umetnosti u kontinuitetu od 1992. Bio je višegodišnji saradnik mnogih časopisa, kao što su Projekat (Novi Sad), New Moment (Beograd), Monitor (Podgorica), Košava (Vršac), Contemporary (London), Spike (Beč), Springerin (Beč) Umjelec (Prag), Zarez (Zagreb), kao i dnevnog lista Politka (kulturni dodatak). Objavio je tekstove i u časopisu Documenta 12 (2007), Manifesta Journal 4 (2005), On Curating 16 (2013). Član je lokalne sekcije međunarodnog udruženja novinara (IFJ) i predsednik Upravnog odbora međunarodnog udruženja likovnih kritičara (AICA). Dobitnik je Nagrade Lazar Trifunović, za najbolji tekst o vizuelnoj umetnosti objavljen u Srbiji 1998.Ukoliko vam se dopada šta radimo, možete postato deo zajednice i pogledati ekskluzivne epizode na našem Patreon kanalu na kom možete predložiti teme za naredne epizode.
    --------  
    1:25:59
  • Đorđe Andrejević Kun - Umetnost pobune | gošća: dr Vida Knežević
    U ovoj epizodi istražujemo lik i delo Đorđa Andrejevića Kuna, jednog od najznačajnijih stvaralaca socijalne i političke umetnosti u Jugoslaviji. Kroz njegove grafike i slike otkrivamo kako je umetnost postajala oružje pobune, ali i glas naroda u vremenu represije, kriza i promena.Ne govorimo samo o Kunu – vraćamo se i korenima umetničkog aktivizma u jugoslovenskom prostoru, od početka XX veka: od grupe Život, preko Mirka Kujačića i drugih stvaralaca koji su verovali da umetnost mora da deluje, a ne da samo prikazuje.Šta znači kada umetnost preuzima društvenu ulogu?Može li slika ili grafika da bude jednako moćna kao politički govor? Gde su granice između estetike i aktivizma?Ono što ovu epizodu čini posebnim jeste to što po prvi put u salonu imamo gošću – dr Vidu Knežević, istoričarku umetnosti i laureatkinju nagrade "Lazar Trifunović" za 2024. godinu (zajedno sa Anom Panić). Vida sa nama deli stručni uvid i otvara nove perspektive o ulozi umetnosti u društvenim promenama.
    --------  
    1:29:31
  • Brojgel - Suviše ljudski | Izvolite u salon epizoda 9
    Uranjamo u mikrokosmos flamanskog slikara Pietera Brojgela Starijeg — umetnika koji je spojio seljačku svakodnevicu, humor i duboku simboliku u prizore koji i danas zapanjuju svojom kompleksnošću.Nalik Vuku Karadžiću kod nas, Brojgel je svojim vizuelnim izrazom zapisao običaje, poslovice, verovanja i strepnje flamanskog naroda. Razgovaramo o tome kako su njegovi radovi komentarisali društvo svog vremena, ali i kako su nadživeli vekove kao univerzalne vizije ljudske prirode.Od „Lovaca u snegu“ do „Seljačke svadbe“ i "Zemlje Dembelije" — analiziramo motive, kompozicije i značenja, i postavljamo pitanje: Da li je Brojgel opisao ono suviše ljudsko u nama što opstaje i ne menja se kroz vekove?
    --------  
    1:26:17

Weitere Kunst Podcasts

Über Izvolite u salon

Svakog četvrtka u 20h, Dunja Trutin i Luka Tripković sa Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu vode vas kroz biografije, fenomene i zanimljivosti iz istorije umetnosti. Očekujte duboke analize, priče o velikim imenima umetnosti i teme obrađene iz ugla onih koji i sami stvaraju.
Podcast-Website

Höre Izvolite u salon, Fashion Neurosis with Bella Freud und viele andere Podcasts aus aller Welt mit der radio.at-App

Hol dir die kostenlose radio.at App

  • Sender und Podcasts favorisieren
  • Streamen via Wifi oder Bluetooth
  • Unterstützt Carplay & Android Auto
  • viele weitere App Funktionen
Rechtliches
Social
v7.23.7 | © 2007-2025 radio.de GmbH
Generated: 9/14/2025 - 2:10:49 AM